SVIJET STALNO U STRAHU: Nema više pandemije, ali prijeti recesija
Završena je i priča s koronom, ali svijetu uvijek prijete neke opasnosti. Ekonomski analitičari na prvo mjesto stavljaju opasnost od recesije, koja se na globalnoj razini pojavljuje kao splet mnogo drugih rizika.
Uz napomenu da su prije posljednjega ovogodišnjeg kvartala makroekonomski rizici (ipak) mali i da znatni rizici koji postoje mogu djelovati tek u srednjem i dugom roku, generatora moguće globalne recesije analitičar Velimir Šonje vidi u Sjedinjenim Američkim Državama iz kojih bi se ona mogla preliti u Europsku uniju.
HGK-ov glavni ekonomist Goran Šaravanja spušta žarište na europsko tlo i upozorava na moguću recesiju u Njemačkoj, čija je industrija u ožujku zabilježila najveći mjesečni pad narudžbi (10,7 posto u odnosu na veljaču) od početka pandemije.
“Za velik dio naših izvoznika Njemačka je ključno tržište. Budući da je velika izvoznica, usporavanje narudžbi u njoj upozorava na to da globalno gospodarstvo usporava, što je opet rizik za malu i otvorenu ekonomiju poput Hrvatske”, obrazlaže Šaravanja, kako piše Lider.
Kao dvije ključne prijetnje za profitabilno poslovanje u realnom sektoru gospodarstva u Hrvatskoj u ovoj godini iskristalizirale su se stanje na tržištu rada (manjak kvalificiranih radnika uz istodobni rast pritiska na povećanje plaća) i poskupljenje zaduživanja u bankama.
Dok se nedostatak domaće radne snage može prevladati stranim radnicima, pri čemu, kako upozoravaju i Šonje i Šaravanja, postoji ozbiljan dugoročni problem gornjega kapaciteta društva za uspješno socijalno prihvaćanje trajno nastanjenih stranaca iz slabije razvijenih zemalja i udaljenih kultura, rast plaća već itekako djeluje na brži rast troškova od prihoda poduzeća.
“Poslodavci u realnom sektoru u cijeloj su prošloj godini snažno podizali plaće u borbi za zadržavanje svakog radnika, osobito onih s najkonkuretnijim vještinama na domaćem tržištu. Plaće su nastavile rasti i ove godine. Tako je u veljači dodatno ubrzan rast plaća pa je nominalna bruto plaća za veljaču isplaćena u ožujku iznosila 1522 eura i na godišnjoj je razini rasla 13,4 posto. Rani ovogodišnji podaci s tržišta rada signaliziraju da će potražnja za radnicima i dalje ostati visoka. U ovoj godini stoga očekujemo rast ukupnih primanja zaposlenih od osam do deset posto, osjetno iznad očekivane ovogodišnje prosječne stope inflacije, koja iznosi 6,5 posto – navodi HUP-ov glavni ekonomist Hrvoje Stojić u ‘Fokusu tjedna‘.