SOLARNA OLUJA POGAĐA ZEMLJU: Bit će to danas – evo što nam sve može učiniti

Solarna oluja pogodit će Zemlju danas ujutro po američkom lokalnom vremenu, upozorava NASA na temelju modela prognoze koji je primijenila znanstvenica Tamitha Skov, koja je solarnu baklju opisala kao nit u obliku zmije koja dolazi sa Sunca prema Zemlji.

Tu je prognozu prošle subote putem svojeg profila na Twitteru podijelila i sama Skov. Glavne posljedice koje bi ta solarna oluja mogla izazvati u izravnom dodiru sa Zemljom su smetnje radijskim i GPS signalima.

Neki prekidi signala mogli bi se dogoditi posebno na noćnoj strani našeg planeta, pojasnila je Skov. Drugi učinak je pojava polarne svjetlosti, odnosno aurore.Polarna svjetlost je pojava u obliku luminiscencije koja se javlja kada postoji interakcija čestica koje izbacuje Sunce s molekulama atmosfere koncentriranim na visini između 95 i 750 kilometara, na području na kojem postoji dovoljna gustoća atmosfere da se to svjetlosno zračenje vidi. Osim toga, solarne baklje prate i x-zrake, koje se obično apsorbiraju u prvom sloju atmosfere, piše as.com.

Međutim, do smetnji u širenju radiovalova moglo bi doći ako ovo zračenje ima dovoljno energije da zagrije i izobliči ionosferu, što je onaj dio Zemljine atmosfere koji je trajno ioniziran fotoionizacijom Sunčeva zračenja. Drugim riječima, u doista najgorem scenariju masivna solarna oluja ovih karakteristika mogla bi uzrokovati da naša cijela komunikacijska mreža prestane raditi.

Foto: Pexels.com

No, kako objašnjava Skov, postoji ljestvica za mjerenje jačine tih geomagnetskih oluja i ona se kreće od razine G1 do G5 kako bi se analizirali intenzitet i učinci solarnih oluja.

Magnetsku orijentaciju ove solarne oluje bit će teško predvidjeti. Mogu se pojaviti uvjeti razine G2 (moguće G3) ako je magnetsko polje ove oluje orijentirano prema jugu, objasnila je Skov u drugoj objavi na Twitteru.

Kako prenosi Dnevnik.hr najnovija Sunčeva baklja dio je solarnog ciklusa koji je započeo krajem 2019. godine. Solarne oluje prilično su česte, a najpoznatija i najintenzivnija zabilježena je takozvana Carringtonova oluja iz davne 1859. godine, nazvana po astronomu Richardu Carringtonu, koji je svjedočio tom događaju.

Svaki solarni ciklus obično traje oko 11 godina. Broj Sunčevih pjega, isto tako, omogućuje nam kvantificiranje Sunčeve aktivnosti u bilo kojem trenutku.