MINISTAR MARIĆ: Proračunski deficit je 6,7 posto BDP-a
Vlada je usvojila smjernice za izradu državnog proračuna za iduću te projekcije za 2022. i 2023. godinu. Uoči predstavljanja, premijer Andrej Plenković je naglasio da je program oporavka hrvatskog gospodarstva i jačanje naše otpornosti najvažnija zadaća.
Izvor: Media servis
“Ja vjerujem da ćemo vrlo brzo ponovno doći na razinu odgovornog upravljanja javnim financijama, a to znači onaj jednostavan trend. Smanjivati javni dug, ostvarivati proračunski višak i držati investicijski kreditni rejting. Sa te tri točke provodeći naš plan vjerujem da ćemo ostvariti ciljeve i o povećanju zaposlenosti i o dizanju plaća i općem dizanju standarda ljudi u Hrvatskoj. Mi smo kroz ove smjernice vodili računa i o gradu Zagrebu dakle i o posljedicama potresa.”
Smjernice sadržavaju ključna tri elementa makroekonomske i fiskalne projekcije te javni dug. Kada su u pitanju makroekonomske projekcije, ministar financija Zdravko Marić naglasio je da postoje negativni rizici kao što je neizvjesnost oko pandemije, ali i pozitivni koji se vežu uz višegodišnji financijski okvir i plan oporavka EU nove generacije. ”Za ovu godinu projekcija je pada gospodarske aktivnosti od 8 posto, a što se tiče trogodišnjeg razdoblja predviđamo rast 5 posto iduće, za 3,4 u 2022. godini te za 2023. procjenjujemo rast od 3,1 posto”.
Plan za prihodovnu i rashodovnu stranu je sljedeći: ”Iduće godine mi predviđamo i planiramo, projiciramo prihode državnog proračuna na razini od 147,1 milijardi kuna. Najveći dio se naravno odnosi na one koji se tiču poreznih prihoda. Prihode od pomoći planiramo u iznosu od 25,1 milijardu kuna. Za iduću godinu rashodovna strana predviđena je u iznosu od 157,7 milijardi kuna. Već sad znamo da će plan za ovu godinu, što se tiče rashoda, biti premašen”.
A kada sučelimo prihode i rashode za ovu godinu Marić, je rekao da smo u deficitu i manjku proračuna opće države na ranije projiciranih 6,7 posto BDP-a.’ ‘Prema smjernicama veće iduću godinu planirani deficit ulazi u onaj već psihološki kriterij od 3 posto. Dakle projekcija je 2 ,9 posto, a u godinama koje slijede 2,1 odnosno 1,6 posto”.
Kad je u pitanju javni dug, podsjetio je da je niz godina bio u silaznoj putanji, na što je negativno utjecala koronakriza.’ ‘Zbog COVID-19 i svih ovih implikacija, jednokratnih šok je povećanje javnog duga u ovoj godini i mi ga vidimo na razini od oko 86 posto. U projiciranom srednjoročnom razdoblju po stopi prosječnog smanjivanja od 2 postotna boda BDP-a godišnje, što znači da ovaj šok nije ugodan, ali smo ga spremi i sposobni akceptirati i već se iduće godine u fiskalnoj politici vratiti na putanju koje nas je krasila proteklih godina”.