O TOME SE GOVORI: Što nas čeka u godini koja dolazi?
Još je Albert Einstein rekao: “Nauči iz prošlosti, živi u sadašnjosti, nadaj se budućnosti.” I, naravno, čovjeku ostaje uvijek nada, a za optimiste – nada u bolje. A kad je jedna godina na izmaku, svi se mogući stručnjaci, znanstvenici iz raznih područja, futuristi, ali i čudaci vizionari upuštaju u prognoze što nas očekuje u godini koja nam dolazi, ovaj put 2022.
Što će se i koliko u svijetu promijeniti i može li on biti bolji no što je danas? Što nam donosi digitalno desetljeće i u čemu će naš život na planetu biti drukčiji? Je li to godina u kojoj će biti kraj ekstremno visokim temperaturama i hoće li pandemija ostati u rukama čovjeka kao gospodara? Koliko će umjetna inteligencija pomoći čovjeku, a koliko ga i kako ugroziti? Što je s trendovima u svijetu biznisa i politike? Koji su scenariji u onim najkraćim crtama mogući, a da čovjek ne ugrozi još više svoj opstanak? Bez obzira na to što antivakserski prosvjedi potresaju Europu, najpoznatiji znanstvenici tvrde da će faza pandemije u 2022. završiti. COVID neće potpuno nestati, već će postati većinom kontrolirana endemska bolest s kojom ćemo naučiti živjeti, poput gripe.
Problem koji pritom treba hitno riješiti, pokazuju podatci UN-a, velika je nejednakost u dostupnosti cjepiva, jer dok je 65 posto ljudi u razvijenim zemljama primilo bar jednu dozu cjepiva, u siromašnom svijetu cjepivo je primilo tek nešto više od sedam posto stanovnika. A dopuštanje da se bolest nekontrolirano širi na nekim područjima silno povećava izglede za pojavu novih, opasnijih varijanti virusa koje će ugroziti cijeli svijet. WHO je upozorio da je tada moguć i scenarij iz noćne more – “dvostruke pandemije”, jer bi virus koji prenose komarci poput zike mogao izazvati paralelnu pandemiju. To bi izazvalo silnu migracijsku krizu, a uz silu dezinformacija raslo bi nepovjerenje u znanost, u vlast, urušavali bi se zdravstveni sustavi, sve bi odvelo u politički kaos.
POMOĆ UMJETNE INTELIGENCIJE
Znanstvenici s Harvarda vjeruju da će ljudi morati još ostajati kod kuće i da jedno razdoblje distanciranja neće biti dovoljno. Njihova studija govori kako bi socijalno distanciranje moglo potrajati i dvije godine da bi koronavirus postao prošlost. A distanciranje je donijelo i milijunsku primjenu rada od kuće od kojeg ljudi neće odustati. Istraživanje Microsofta na 30.000 ispitanika u 31 zemlji kaže da čak 73 posto ljudi želi zadržati opcije fleksibilnog načina rada. Prognoze su da će hibridni rad biti sve popularniji i da će u 2022. prosperirati tvrtke koje nude takav način rada. A to znači da će se definirati budućnost takvog rada, ali i potanko regulirati njegov pravni status. Naravno, nije isključena ni mogućnost da se uspostavi ravnoteža između rada na daljinu i rada u uredu.
Čovjek će kroz sve to promijeniti i svoju svakodnevicu. U svemu će nam pomoći novi dosezi umjetne inteligencije razvojem inteligentnih alata koji reagiraju i uče kao ljudi. Imat ćemo još veću asistenciju i pomoć u mnogim radnjama. Aplikacijama će biti moguće do savršenstva ostvariti prave asistente koji će voditi brigu o nama. Brinut će o našem zdravlju i analizirati fizičke nam aktivnosti, pomagati u čišćenju stana, brinuti o grijanju i hlađenju, čak i birati glazbu koju volimo. I sve po receptu – mi im dajemo zadatke, pitamo ih i povezujemo, a oni potom djeluju da nam najbolje pomognu. Očekuju se i rezultati na možda najvećoj barijeri između čovjeka i svih tih inteligentnih sustava, a to je naš govor.
ŠTEDNJA KUĆANSTAVA JAČAT ĆE BDP
Kako će tehnologija preuzimati sve više poslova, ljudi će se orijentirati na poslove koji se obavljaju bez nje, pa će se morati usavršavati na poslovima u kojima je neizbježan ljudski kontakt. Razvijat će se i nova zanimanja – virtualni odvjetnik, upravitelj avatarom u učionici, digitalni instalater, konzultant za dobrobit starijih, digitalni arhitekt… Kako se posao preselio u domove procvala je digitalizacija, koja će u 2022. doživjeti ekspanziju. Najavila je to i Europska komisija svojim planom Digitalna Europa, gdje je za umjetnu inteligenciju, digitalne inovacijske centre i cyber sigurnost predviđeno 1,98 milijardi eura, a samo za sigurniji internet 269 milijuna eura.
A hoće li biti novca za nas, za potrošače? Globalno izvješće Economy 2022. kaže da će svjetsku ekonomiju sljedeće godine oblikovati štednja i potrošnja, oporavak lanaca opskrbe, ubrzavanje digitalizacije, rast putovanja i sve veći broj ekonomskih rizika. Na potrošnju će uveliko utjecati štednja kućanstava koja je u vrijeme pandemije dvostruko viša nego prije. Ljudi su vraćali dugove, ulagali u posao ili novac držali u banci.
Dinamiku svjetske ekonomije u 2022. odredit će i činjenica kako će se i kojom brzinom taj novac trošiti. A ekonomisti tvrde da će baš potrošnja te silne ušteđevine utjecati na rast svjetskog BDP-a. Upozorava se i na to da bi rast mogao i usporiti jer raste inflacija, a Vladini poticaji polako nestaju. No zato nam neće biti hladno, kažu studije britanskih i nizozemskih znanstvenika.
Nakon što je toplinski val poharao sjevernu hemisferu, i 2022. bi mogla biti neuobičajeno topla s mogućim ekstremnim temperaturama. Vodit će se i dalje bitka protiv klimatske krize, svemirska utrka s razvojem svemirskog turizma, bit će sudara demokracije i autokracije, a velike će sile osim političkih bitaka voditi žestoke utakmice u području gospodarstva, medicine, znanosti… I što još reći? Samo da ne bude po onoj poznatog irskog pisca Oscara Wildea: “Dobra novogodišnja obećanja su kao čekovi koje čovjek potpisuje bez pokrića!”