KUĆA LJUDSKIH PRAVA: Vijeće za elektroničke medije birati dvotrećinskom većinom

U susret saborskoj raspravi o konačnom prijedlogu Zakona o elektroničkim medijima, Kuća ljudskih prava Zagreb uputila je jučer saborskim zastupnicima i zastupnicama prijedlog amandmana na novi ZEM u kojima se upozorava na manjkavosti novog prijedloga Zakona u području regulacije govora mržnje i izbora članova Vijeća za elektroničke medije.

Stoji to u priopćenju Kuće ljudskih prava koje prenosimo u cijelosti.

“Naime, konačan prijedlog Zakona nije predvidio izmjene postupka izbora članova i članica Vijeća za elektroničke medije na način da se osigura veća razina političke neovisnosti Vijeća za elektroničke medije. Kuća ljudskih prava Zagreb smatra da je nužno da članove/ice Vijeća bira Hrvatski sabor, dvotrećinskom većinom, što je svakako lako provediv i legitiman način izbora članova/ica Vijeća, a koji osigurava veću razinu demokratičnosti postupka i neovisnosti rada Vijeća.Dodatno, podržavamo i zahtjev Hrvatskog novinarskog društva da ima pravo ponuditi dva člana Vijeća iz novinarskih redova, redova struke.

Vezano uz regulaciju govora mržnje u elektroničkim medijima potrebno je povećati transparentnost odluka Vijeća, kao i omogućiti da Vijeće izriče sankcije za govor mržnje koje su gradirane od opomene do novčanih kazni, te da se pravilnikom propišu jasni kriteriji za postupanje Vijeća u slučajevima govora mržnje, koji bi bili u skladu s najvišim standardima zaštite slobode govora.

Vezano uz regulaciju odgovornosti nakladnika za nezakonit sadržaj koji generiraju korisnici, iako smatramo da su registracija korisnika i isticanje pravila komentiranja neki od mogućih načina prevencije govora mržnje u komentarima čitatelja, držimo da to nije dovoljno, te da zakonska obveza nakladnika mora obavezno biti i sprečavanje širenja očito nezakonitog sadržaja koji generiraju korisnici. Dodatno napominjemo da je anonimnost u izražavanju legitimna i bitna za demokratsko društvo i pluralizam mišljenja, te stoga smatramo da nije dobro da registracija korisnika bude obvezna i propisana zakonom.

Stoga smo predložili da se, sukladno standardima Vijeća Europe, na to područje primjeni tzv. notice-and-take-down pristup, gdje su nakladnici suodgovorni za širenje očito nezakonitog sadržaja koji generiraju korisnici ukoliko po saznanju ne uklone očito nezakoniti sadržaj ili na drugi način ograniče njegovo širenje.

Time se nakladnike ne obvezuje na prekomjernu moderaciju i nadgledanje sadržaja koji generiraju korisnici, niti se izjednačuje njihova odgovornost za urednički sadržaj i za onaj koji generiraju korisnici, kao što je to predviđao prvi prijedlog ZEM-a, ali ih se obvezuje na ažurnije reagiranje u slučajevima očito nezakonitog sadržaja kao i u slučaju da su obaviješteni o prisustvu takvog sadržaja u elektroničkim publikacijama.”

Komentiraj