INTERVJU: SANJA MUSIĆ MILANOVIĆ – Svako treće dijete u RH ima problem s težinom
Povodom Svjetskog dana debljine koji je obilježen 4. ožujka, a 16. ožujka je Hrvatski dan osviještenosti o debljini, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo predstavljeni su rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije ‘Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022.’.
Nakon što je predstavila rezultate, voditeljica istraživanja Sanja Musić Milanović gostovala je u Intervju tjedna Media servisa i iznijela zabrinjavajući podatak – svako treće dijete u Hrvatskoj ima problema s debljinom.
U odnosu na rezultate iz 2019. zabilježen je porast dječaka i djevojčica koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu, rekla nam je Musić Milanović.
”U ovom trenutku 36,1 posto djece u dobi od osam do devet godina u Hrvatskoj ima više kilograma, prekomjerno tjelesnu masu i debljinu. Nešto je to izraženije u dječaka kao i u svim dosadašnjim krugovima koje smo mjerili 38,5 posto naspram 33,7 posto djevojčica”.
Otkrili su i da veći problem s debljinom imaju djeca na Jadranu.
”Došao fast food i na naše otoke”, kaže Musić Milanović i objašnjava zašto su dječaci u većini.
”Zna se da djeca na Jadranu zapravo ne konzumiraju mediteransku prehranu, nego je proces vesternizacije zahvatio i njih. Druga stvar je da je zapravo slika muškog djeteta kao jednog kršnog, jakog dječaka zapravo dominantna i poželjna”.
– Prihvatljiva za razliku od djevojčica?
”Tako je”.
Ove podatke još ne možemo usporediti s drugim europskim zemljama jer nisu predstavili rezultate, ali ako pogledamo 2015. tada smo bili na sedmom mjestu od 38 zemalja, dok smo 2019. skočili na peto mjesto od ukupno 39 zemalja. Dok Hrvatska broji svako treće dijete s problemom prekomjerne tjelesne težine, po pitanju odraslih prvaci smo u EU, odnosno dijelimo prvo mjesto s Maltežanima.
”Prilično smo sigurni da nam je pandemija zaustavila jedan pad kod dječaka i vratila nas tamo gdje smo bili 2015. Djevojčice nam nažalost od 2015. kontinuirano rastu. Trećina djece nam više prema iskazu njihovih roditelja sjedi pred ekranima, a trećina nam je manje aktivna u tjelesnoj igri. Znači pojačali smo sjedilački način života, a prehrambene navike se nisu značajnije promijenile”.
Naglašava da je velika uloga, ne samo na roditeljima i odgoju, nego i na obrazovnim ustanovama od škola do vrtića kako po pitanju tjelesne aktivnosti tako i po pitanju prehrane.
”Negdje oko 30 posto škola nema dvoranu, a i dalje nismo dobri kad su djeca u pitanju što se tiče prehrane. Jedan važan indikator je konzumacija voća i povrća i trebalo bi se dnevno pojesti pet do devet obroka. Za djecu je dovoljno pet. Znate li da samo 3,1 posto naših osmogodišnjaka dovoljnu količinu voća i povrća dnevno pojede? A 10 posto odraslih.”
Tvrdi da je apsolutno bitna zdravstvena pismenost, jer ako ne znate što činite ne znate ni kako to činiti, a tu je ključ – prevencija, jer prekomjerna tjelesna težina uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme od dijabetesa do kardiovaskularnih problema…
”Tu je potreban jedan multidisciplinaran pristup jer inače ne možemo puno napraviti. Ja vječno zazivam ministra financija, tko god on bio u tom trenutku, ajmo osvijestiti zdravstveni problem prije svega. Želim reći da je zapravo to jedan financijski teret i da mi trošimo u grubo ću izračunati oko 28 milijuna eura godišnje na nešto što je preventabilno”.
Osvrnula se i na prijedloge poput onog da zdravstveno osiguranje kako za pušače tako i za pretile osobe bude skuplje, što otvara pitanje i diskriminacija.
”Ne mogu reći da sam ni za jedno ni za drugo, nego sam za tzv. javnozdravstvene zakone. Svako četvrto dijete je pod rizikom kada je zaslađeni napitak u pitanju. Recimo napici koji imaju do određene gramaže šećera u decilitru imaju jednu stopu poreza, a iznad toga drugu. Ali treba dati vrijeme prilagodbe industriji”.
Kad govorimo o prevenciji ne smijemo zanemariti i da se veliki broj osoba s prekomjernom tjelesnom težinom odluči na razne dijete, od kojih su mnoge rigorozne. Musić Milanović poručuje:
”Promijenite životni stil jer nije tako teško skinuti kilograme, koliko ih je lako dobiti nazad. Kao nekakav inicijalni poticaj, ajmo ih ne odbaciti da vam daju malo pomognu da nastavite dalje, ali bit priče je osvijestiti koliko je malo potrebno”.
Upitali smo Musić Milanović i koliko joj funkcija prve dame utječe na rad pa konkretno u ovom slučaju jesu li rezultati vidljiviji i javnosti privlačniji.
”Da budem otvorena, u ovom konkretnom slučaju da, pomaže. Ja sam uvijek pričala o ovom problemu kojim se bavim 30-ak godina. Ali nekako vas se ne čuje onako kako se čuje kad ste na funkciji na kojoj sam ja sada. Mislim da to radim za dobro i djece i odraslih i drago mi je da mogu lakše doprijeti do ljudi”.