HRVATSKA PROTIV RAKA: Od početka pandemije preminulo 7.000 ljudi – u 11 godina izgubljen grad veličine Splita

Udruga Hrvatska protiv raka uputila je apel onkoloških pacijenata Vladi RH i saborskim zastupnicima za usvajanje Nacionalne strategije protiv raka. Ističu da je samo od početka pandemije uzrokovane novim korona virusom, u Hrvatskoj od raka preminulo do 7.000 osoba, a da se posljedice izvanredne situacije u zdravstvenom sustavu u onkologiji tek očekuju.

Istovremeno kažu da je Hrvatska i jedina članica EU koja još nema usvojenu Nacionalnu strategiju protiv raka, dokument koji se čeka već 11 godina, a koji bi unaprijedio zdravstvenu skrb i ishode u području onkologije.

“Period je to u kojemu se izmijenilo čak pet vlada, i u kojemu je izgubljeno vrijeme mjereno u godinama i danima života onkoloških pacijenata – Hrvatska je u tih 11 godina izgubila grad veličine Splita”, napominju iz Udruge Hrvatska protiv raka.

“Želeći pokrenuti pitanje konačnog usvajanja Nacionalnog strateškog okvira protiv raka (NSOPR 2020.-2030) koji je prošao javnu raspravu i reviziju u relevantnim resorima, te definira sustavnu reformu zdravstvene skrbi u području onkologije, u ime gotovo milijun građana koji boluju ili su bolovali od raka te njihovih bližnjih, udruge pacijenata okupljene oko platforme Onkologija.hr, Udruga Sve za nju i Koalicija udruga u zdravstvu uputili smo pisani apel saborskim zastupnicima i Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu financija RH.

Jedino uz usvojenu strategiju Hrvatska može računati s financiranjem akcijskih planova iz Fondova EU i drugih izvora financiranja. Više o Nacionalnom strateškom okviru protiv raka 2020.-2030. pronaći ćete u priloženom sažetku informacija i na www.hrvatskaprotivraka.hr”, dodaju u apelu Vladi i Saboru, a njihovo pismo prenosimo u nastavku.

“Obraćamo vam se ispred udruga onkoloških pacijenata koje predstavljaju oko milijun građana Republike Hrvatske, koji u ovom trenutku ili boluju od raka, ili svjedoče liječenju i patnjama svojih bližnjih. S obzirom na visoku smrtnost, borba protiv raka po svim je mjerilima nacionalno strateško i sigurnosno pitanje, a u kontekstu COVID krize postat će još veći izazov. Poznato je već da svi apeli prema pacijentima i prema zdravstvenom sustavu – za odgovornost i odaziv na preventivne i kontrolne preglede, za uredno zaprimanje i obradu pacijenata, u izvanrednim okolnostima ipak ovise o terenu, o situaciji u pojedinim ustanovama, ali i o stavu i odlukama pojedinaca koji u njima rade. Za krizu uzrokovanu pandemijom ne možemo znati koliko će trajati, no ne smijemo dozvoliti da COVID-19 postane jedina briga i preokupacija zdravstvenog sustava! Dijagnozu raka svake godine dobije gotovo 25.000 građana Republike Hrvatske, a premine njih čak 14.000 tisuća! Rak je gotovo preuzeo primat u smrtnosti, unatoč znanosti i medicini koje u posljednjih desetak godina iznalaze nekoć nezamisliva rješenja, unatoč svjetski poznatom i priznatom znanju i stručnosti naših liječnika, i unatoč velikom trudu koji svi mi kroz udruge civilnog društva, zajedno sa strukom, ulažemo u osvješćivanje i edukaciju građana.

Rezultat je da smo danas druga članica EU po broju umrlih od onkoloških bolesti te na žalost jedina članica EU koja još nema usvojenu nacionalnu strategiju protiv raka! Iako imamo javni, socijalni i solidarni zdravstveni sustav, na razini javnih politika ne vodi se dovoljno računa o potrebnim sustavnim, korjenitim promjenama – o boljim uvjetima života, kvalitetnijoj prehrani i zdravijim navikama od malih nogu, o odgovornosti građana za vlastito i zdravlje bližnjih, o nužnom interdisciplinarnom liječenju svakog pacijenta, o dostupnosti i kvaliteti suvremenih postupaka i metoda liječenja, o kontinuiranoj kontroli kvalitete onkološkog sustava te o funkcionalnoj palijativi koja čuva dostojanstvo i kvalitetu života najtežih bolesnika.

Svi aspekti borbe protiv raka kao pošasti 21. stoljeća zahtijevaju multisektorski pristup, suradnju, sinkronizaciju i preuzimanje odgovornosti, borba je to koja nadilazi djelovanje i mogućnosti samog zdravstvenog sustava, jer na zdravlju se mora raditi i onda kada je čovjek zdrav. Važno je podsjetiti i na to da se Europski plan protiv raka usvaja za nekoliko dana (početkom prosinca 2020), a da naš, hrvatski plan, sročen nedavno u stručno i interdisciplinarno verificiran dokument naziva Nacionalni strateški okvir protiv raka (NSOPR) 2020-2030. i dalje stoji u ladicama administracije, i to već petu vladu zaredom (od donošenja Deklaracije protiv raka Hrvatskog Sabora)!

U tih 11 godina, Hrvatska je zbog smrti uzrokovanih onkološkim bolestima izgubila grad veličine Splita. Svake godine ostajemo bez grada poput Virovitice, Metkovića ili Samobora. Ta statistika su ljudski životi, patnje, bolovanja zbog bolesti ili njege bolesnih, sve viši troškovi zdravstvenog sustava, uz ishode liječenja koje zapravo ne pratimo i iz kojih ne učimo dovoljno. Da bi se to promijenilo, potrebna je promjena u cjelokupnom zdravstvu, u promišljanju ljudskog zdravlja i javnog zdravstva, stavljanje pacijenta u središte zdravstvenog sustava, pametno upravljanje podacima i povezivanje procesa, kapaciteta i logistike. Nacionalna strategija protiv raka predstavlja model istinske i prijeko potrebne reforme zdravstvenog sustava koju je Hrvatska odavno morala provesti, u cilju poboljšanja ishoda liječenja i osiguravanja prava pacijenata, zajamčenih Ustavom RH. U izradi ovog strateškog dokumenta, čijom bi se implementacijom godišnje spašavalo više tisuća života, sudjelovalo je preko stotinu domaćih i inozemnih stručnjaka za rak, obuhvaćene su sve faze suzbijanja – od primarne prevencije, ranog otkrivanja, točne dijagnostike, dostupnosti adekvatnih postupaka i terapija pa sve do palijativne skrbi, koja u Hrvatskoj, na žalost, još uvijek nema svoje pravo, a neophodno i važno mjesto u sustavu. NSOPR je prošao reviziju svih za provedbu relevantnih ministarstava u ovom sazivu Vlade, bio je dijelom predizbornog programa vladajuće stranke te ga preostaje samo – usvojiti.

Usvajanjem Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, Hrvatska bi došla u poziciju za korištenje namjenskih EU sredstava za borbu protiv raka, koja bi mogla značajno pomoći u realizaciji naših ciljeva, uspješnoj borbi protiv raka, značajno boljim onkološkim ishodima liječenja.

Apeliramo stoga da svojim političkim djelovanjem i aktivnostima koje provodite kao javni dužnosnik odabran od strane građana Republike Hrvatske – ujedno i pacijenata hrvatskog zdravstvenog sustava, pokrenete pitanje usvajanja hrvatske strategije protiv raka, definirane kroz Nacionalni strateški okvir protiv raka 2020-2030., čijom bi potpunom i uspješnom implementacijom u deset godina mogli spasiti više od 110.000 godina ljudskih života. Ovom apelu prilažemo sažetak ključnih informacija o incidenciji raka u Hrvatskoj, ključnim izazovima sustava i glavnim odrednicama Nacionalnog strateškog okvira protiv raka,” stoji u apelu.

Nacionalni strateški okvir protiv raka (NSOPR) 2020.-2030.

Cilj NSOPR-a je poboljšanje zdravlja građana tijekom cijeloga života, smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja. Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj – stopa preživljenja raste, ali sporije nego u drugim zemljama. Iako se pandemija smatra najvećim javnozdravstvenim problemom, procjenjuje se da je od njezina početka u Hrvatskoj od raka preminulo do 7.000 osoba

• Svaki treći stanovnik RH oboljet će od raka tijekom svog života

• Godišnje u Hrvatskoj dijagnozu maligne bolesti dobije više od 24.000 građana

• Procjenjuje se da u RH živi 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka

• Rak je drugi najčešći uzrok smrtnosti (nakon kardiovaskularnih bolesti), i odgovoran je za 27% smrtnih slučajeva u Republici Hrvatskoj u 2018.

• Vodeći je uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina te odgovoran za 50% smrtnih slučajeva kod žena i 35% kod muškaraca

• Najčešći oblik raka kod muškaraca je rak pluća, dok je kod žena rak dojke

• RH je na dnu EU ljestvice po stopi preživljenja, među pet država s najgorom stopom, osim kod djece, kod kojih su stope preživljavanja usporedive s onima u EU • Najvjerojatniji razlozi takvog nepovoljnog onkološkog ishoda u RH uključuju: veliku izloženost štetnim utjecajima (ponajviše pušenje i pretilost), nedostatak kvalitetnih programa primarne prevencije, slabu zdravstvenu prosvjećenost i nedostatne programe rane detekcije raka, kasniju dijagnozu, višu zastupljenost smrtonosnijih oblika raka, slabiju dostupnost kvalitetne onkološke skrbi, nedostatak radioterapijske i druge skupe i sofisticirane opreme, nedostatak istinske multidisciplinarnosti u onkologiji, nedostatak kvalitetnih baza onkoloških podataka i kontrole kvalitete i u konačnici, nedovoljno ulaganje u sve aspekte onkologije, od edukacije, preko znanosti do liječenja i suportivno simptomatske skrbi za onkološke pacijente

• Tijekom zadnjih 20 godina udio izdataka namijenjenih liječenju raka u ukupnim zdravstvenim izdacima ostao je konstantan, kako u Europi, tako i u Republici Hrvatskoj (6,9 %).

• Od početka pandemije uzrokovane novim korona virusom, u Hrvatskoj je od raka umrlo do 7.000 osoba. Zbog situacije u zdravstvenom sustavu manji se broj pacijenata odlučuje za preventivne preglede, odgađaju se kontrolni pregledi i dodatne pretrage te se smanjuje suradljivost pacijenata, pa osim što su onkološki pacijenti jedna od najranjivijih skupina za zarazu virusom, prave posljedice pandemije u onkologiji se tek očekuju. NSOPR ima širok stručni i društveni konsenzus te uporište u europskim zdravstvenim politikama

• Nacionalni strateški okvir protiv raka je prošao javnu raspravu i reviziju Ministarstva financija RH i Ministarstva zdravstva RH u ovom sazivu Vlade RH • Prihvaćen je od strane svih nadležnih institucija; za početak provedbe potrebno je još samo usvajanje

• Hrvatska je u ovom trenutku jedina zemlja EU koja još nije usvojila nacionalnu strategiju protiv raka, a Europski plan protiv raka trebao bi biti predstavljen do kraja ove godine

• Sadrži 12 poglavlja, 143 cilja i podcilja, te 284 mjere/aktivnosti koje će omogućiti onkološkoj zajednici protiv raka u RH da ishod liječenja oboljelih od raka dovede na razinu iznad europskog prosjeka

• Razvijen je u skladu s važećim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Europske unije te je rezultat provedene stručne i javne rasprave u zemlji kao i konzultacija s inozemnim konzultantima

• Reforme unutar pet podsustava onkologije – primarnoj i sekundarnoj prevenciji, dijagnosticiranju, liječenju, palijativnoj skrbi – u 10 godina mogu spasiti grad veličine Karlovca

• Ekonomska analiza napravljena je u suradnji s inozemnim stručnjacima radi osiguravanja kritičke ocjene i određivanja prioritetnosti aktivnosti na temelju njihovih financijskih učinaka

• Provedba će se financirati iz državnog proračuna, proračuna HZZO-a, europskih fondova te potencijalnim zajmovima Svjetske banke

• U izradi sudjelovalo 135 dionika organiziranih u 21 radnu skupinu – zdravstveni radnici, institucionalni stručnjaci (HZZO, HZJZ, IRB, lokalni zavodi za javno zdravstvo, udruge pacijenata)

• Dionici koji, po usvajanju plana mogu utjecati i na njegovu realizaciju su cjelokupni zdravstveni sustav, ministarstva i državne agencije, lokalna i područna samouprava, udruge i druge organizacije civilnog društva, mediji, međunarodne institucije, farmaceutska industrija

• Procjena troškova za implementaciju NSOPR-a je 150 milijuna kuna godišnje, odnosno 1,5 milijardi kuna za 10 godina provedbe, tijekom kojih bi se spasilo više desetaka tisuća ljudskih života

NSOPR PREDVIĐA STRATEŠKE ISKORAKE U PET PODRUČJA KOJA ČINE SVEOBUHVATNU I SUSTAVNU ZDRAVSTVENU SKRB PRIMARNA PREVENCIJA

– čak 30-50% malignih tumora moguće je spriječiti promjenama u životnim navikama i okruženju, strateški okvir predviđa akcije i unaprjeđenja usmjerena na smanjenje pretilosti, poroka, štetnih utjecaje iz okoliša, negativnih utjecaja u radno okruženju, na neophodnu stopu procijepljenosti i sl.

• SEKUNDARNA PREVENCIJA – odgovornost prema vlastitom zdravlju, traženje pregleda i mišljenja liječnika kod pojave simptoma, svijest o važnosti ranog otkrivanja: u RH se provodi probir za rak dojke i vrata maternice u žena te rak debelog crijeva u oba spola, a od 2020. i za rak pluća. Cilj je do 2030. smanjiti smrtnost za 25% za navedena sijela raka

• DIJAGNOSTICIRANJE RAKA – poboljšanje organizacije i kvalitete onkološke dijagnostike i praćenja liječenja; omogućavanje bolje dostupnosti optimalnih dijagnostičkih postupaka pacijentima; poboljšanje suradnje i koordinacije liječnika obiteljske medicine, onkologa i radiologa s ciljem osiguravanja racionalne uporabe dijagnostičkih resursa; patologija i molekularna dijagnostika za određivanje najučinkovitije vrste liječenja za svakog pacijenta i bolju kontrolu troškova; genetičko testiranje i savjetovanje

• LIJEČENJE RAKA – razvoj multidisciplinarnih onkoloških timova kao najjeftiniji, a potencijalno i najučinkovitiji način brzog unaprjeđenja uspješnosti liječenja raka u RH; razvoj onkološke kirurgije, radioterapije, sistemsko liječenje, psihološka potpora, rehabilitacija i društvena reintegracija onkoloških pacijenata

• PALIJATIVNA SKRB I UBLAŽAVANJE BOLI – Ispitivanja provedena na pacijentima s uznapredovalim rakom pokazuju da rana integracija palijativne skrbi u uobičajenu onkološku skrb smanjuje teret simptoma, poboljšava kvalitetu života i ishode za njegovatelja, te može poboljšati preživljavanje. U Hrvatskoj tek treba definirati potrebne kapacitete te ustrojiti mrežu palijativne skrbi, kao i sustav edukacije zdravstvenih radnika, definirati prava pacijenata u sustavu palijativne skrbi, a potom osigurati financiranje.

NSOPR

– Nacionalna onkološka mreža te trošak provedbe po dobivenoj godini života USPOSTAVLJANJE NACIONALNE ONKOLOŠKE MREŽE, KONTROLA KVALITETE, NADZOR I IZVJEŠĆIVANJE

• Osnivanje 20-ak onkoloških centara (ambulante, odjeli) u RH nije bilo koordinirano niti je prethodila epidemiološka analiza potražnje. Jedan od razloga jest nedostatak središnje ustanove koja bi imala jasan zadatak koordinirati i implementirati ključne zahtjeve za učinkoviti program kontrole raka

• Početna točka implementacije NSOPR trebala bi biti ažurirano poznavanje stanja infrastrukture i opreme te ljudskih resursa dostupnih u ustanovama za kontrolu raka u RH. Potražnja se treba temeljiti na trenutačnoj razini incidencije raka i predviđanju incidencije do 2030. godine

• Trenutačno ne postoje nikakve specifične upute i propisi o vrsti podataka i ujednačenosti sadržaj koje mora sadržavati medicinska evidencija onkološkog pacijenta (povijest bolesti, nalazi patologa, izvještaj o operaciji itd.)

• Ciljevi su: o do 2030. uspostaviti sveobuhvatnu, jedinstvenu Nacionalnu mrežu onkoloških podataka na informatičkoj platformi (nacionalna informatička onkološka mreža) u kojoj svi pacijenti mogu dobiti onkološku skrb sukladno smjernicama i jedinstvenom/kompletnom bazom podataka o kvaliteti onkološke skrbi o unaprijediti pokrivenost Registrom za rak i Nacionalnom bazom onkoloških podataka na razinu prosjeka skandinavskih zemalja o uspostaviti kontinuiran i sveobuhvatan proces praćenja i nadzora svih bitnih aktivnosti unutar NSOPR-a, te kontinuirano i pravovremeno izvještavati o istome INTEGRIRANA ANALIZA ISPLATIVOSTI NACIONALNOG STRATEŠKOG OKVIRA

• Kako bi se sredstva namijenjena onkologiji trošila učinkovito, potrebno je napraviti ekonomsku analizu troškova i učinaka NSOPR, kroz dva scenarija – temeljem provedbe svih aktivnosti predviđenih NSOPR-om, te bez provedbe aktivnosti predviđenih NSOPR-om

• Rezultati analize bit će iskazani kao trošak po godini života dobivenoj primjenom Nacionalnog strateškog okvira, a ekonomska analiza obuhvatit će 10 najčešćih sijela raka u RH.

Komentiraj

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *