CIJENE HRANE I DALJE DIVLJAJU: Kelj skočio 188 posto, crveni luk 95, jabuka 86, mrkva 80 posto…

Aplikacija ‘Kretanje cijena’ Ministarstva gospodarstva pokazuje poskupljenja. Unazad šest mjeseci, u određenim trgovačkim lancima, kelj je poskupio za 188 posto, crveni luk 95, limun 90, naranča 89, jabuka 86 i mrkva 80 posto.

Banane su jedan od rijetkih proizvoda koji je jeftiniji u svibnju u odnosu na travanj i to za 4 posto. Tek rijetki o cijenama nastoje ne razmišljati sve dok to nije apsolutno nužno, a pojeftinjenja građani za sada ne osjete u novčaniku.

“Dajte, nemojte me nasmijavati. Ništa nije jeftinije, još je sve skuplje”, rekao je jedan građanin dok je druga građanka komentirala: “Zaobilazim skuplje proizvode u širokom luku”.

Stručnjaci zato napominju da situacija sa snižavanjem cijena može biti bolja tek na jesen, ali ovisno o većoj ponudi proizvoda te povoljnim klimatskim uvjetima.

“Hrana je jedna nužna potreba i kad cijene hrane ne padaju građani tada zbog nužnosti hrane smanjuju potrošnju drugih proizvoda da bi očuvali potrošnju hrane. Tako da će na jesen što se tiče cijena hrane, one ovisiti ne o padanju potražnje nego o povećanju ponude”, rekao je za N1 ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

Francuska je doskočila problemu previsokih cijena. Francuski ministar financija naredio je trgovcima da snize cijene od 2 do 10 posto kako bi pomogli kućanstvima u krizi troškova života. Za takve uvjete zalažu se i poljoprivrednici u Hrvatskoj.

“Kratkoročno nije moguće gotovo ništa napraviti. Ono što Vlada može napraviti je da na tragu Francuske isto to pokuša uvesti. Kod nas je to vlada pokušala napraviti s porezom na ekstra dobit, koliko će se moći napraviti to ćemo vidjeti, ali kod nas je problem puno složeniji i taj problem nije moguće riješiti preko noći”, rekao je Tihomir Jaić iz Hrvatske udruge poljoprovredinika.

“Pa ta trešnja ne bi smjela više biti od 2 eura uvrh glave, a ona košta 5,6,7 i 8 eura. Kila trešanja 8 eura, pa gdje toga ima? Ne znam. I kako ću si ja to priuštiti? Ja si to ne mogu priuštiti nikako”, rekao je Josip.

Neki pak govore kako će preživjeti, ali poanta nije u preživljavanju, jer ako cijene hrane na globalnoj razini padaju, zašto ne bi i u Hrvatskoj?  Pa bi nešto ostalo i za kvalitetniji život, a ne za puko prehranjivanje.