ZABRINUTI ŠVEĐANI: Rumunjski romski migranti prose i kradu – završavaju kao beskućnici

Rumunjski romski migranti sve su veći problem za švedske političare, općine diljem zemlje i stanovništvo koje ne razumije da munjevitom brzinom raste broj beskućnika u njihovom okruženju.

Piše: Gordana Jelić

Švedski mediji su se nedavno raspisali o rumunjskoj obitelji s područja Linkopinga koja je na vrlo niskim temperaturama prezimila doslovno ispod šatora, bez struje, vode i osnovnih higijenskih potrepština.

Iskustva s rumunjskim građanima su među Švedima loša jer u velikom broju dolaze s namjerom prošnje i krađa i s takvim etiketama teško pronalaze posao. A on je preduvijet za korištenje benefita iz državne blagajne kao što su učenje jezika i obrazovanje. S druge strane, rado ih se zapošljava sezonski na poljoprivrednim imanjima, ali ih se i ne zadržava da po završenom poslu ostanu i osiguraju sebi privremena ognjišta. Tada se u velikoj mjeri ponovno nađu na ulici.

Mnogi Rumunji će vam reći kako s lošim engleskim i govorom tijela kada pokušavaju uspostaviti komunikaciju, loše prolaze i izazivaju nelagodu i nepovjerenje, ali i da bi vrlo rado pozvali sve ljude dobre volje u Švedskoj da ih povedu sa sobom u svoju zemlju i pokažu im kako su i tamo vrlo loše živjeli i zašto se vratiti ne žele.

Dvije najveće političke partije u spomenutoj općini slazu se i objavljuju medijima: Šatori se moraju srušiti!

Sanna Detlefsen, direktorica državne misije za migrante je pak uvjerena kako općine moraju pronćci sredstva kako bi se ljudima omogućilo noćenje pod krovom. Do nedavno su mnoge općine otvorile vrata zatvorenih hostela za tu namjenu, međutim došlo je do odbijanja lokalnih čelnika takvom načinu rješavanja problema i masovnih deložacija.

Švedski demokrati traže od države bolju kontrolu granica i provjere osobnih isprava. A mediji snažnije nego ikada pritišću romsku zajednicu.

Za socijaldemokrate je pak važno urediti sustav u kojemu bi se poštivale osobne ljudske slobode i prestao širiti govor netrpeljivosti ili mržnje.

U cijelom ovom kaosu, kojega se dobrim poznavateljima švedskih prilika i politika očekivalo, autonomija općina u odlučivanju o ovakvim pitanjima će izgleda biti ipak presudna.

Da podsjetimo, švedska ima dugu povijest u kojoj nije bila naklonjena romskoj zajednici, a posljednjih godina s povećanjem priljeva migranata i Romi su se našli u žiži mnogih rasprava.

Pripadnici pak romske manjine iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u Švedskoj su uglavnom dobro organizirani i provode mnoge programe integracije u švedsko društvo.

Činjenica je da snažni gopodarski razvoj i potreba za radnom snagom, Švede dovodi do hitnog rješavanja konflikata unutar njih samih – stvarna socijalna pravda i antidiskriminacijska politika u praksi ili jačanje nacionalističkih ideja i stavova.