VELIKO PITANJE: Što Balkan danas može očekivati od Europske unije?
U Parizu počinje summit šefova država i vlada Pariz – Balkan 2016. Riječ je o inicijativi njemačke kancelarke Angele Merkel kojom se nastojalo zemlje Balkana približiti Europskoj uniji.
No, što uopće zemlje kandidatkinje danas, nakon Brexita, mogu očekivati od Europske unije? Istražili smo tko je u kakvoj pregovaračkoj poziciji, prenosi Media servis.
Riječ je o trećoj po redu konferenciji ovoga tipa, a uz države Zapadnog Balkana sudjeluju još i Francuska kao domaćin, Njemačka te Hrvatska, Slovenija, Austrija i Italija i predstavnici Europske komisije. Cilj summita je približavanje zemalja Balkana Europskoj uniji kao i stvaranje stabilnosti i mira u regiji, kazala je uoči summita njemačka kancelarka Angela Merkel.
“Dogovorit ćemo daljnje infrastrukturne projekte, kao i integracijske projekte za zemlje Zapadnog Balkana. Nadam se da će to pridonijeti osjećaju bolje sigurnosti za te države”, rekla je Merkel.
No od planiranih infrastrukturnih projekata – autocesta i energetike – nije se mnogo ostvarilo. Kao najveće postignuće zapadnobalkanskih konferencija izdvaja se sporazum o razmjeni mladih koji bi trebao biti potpisan danas u Parizu, a koji želi razbiti predrasude mladih od kojih mnogi nisu nikada bili u svojim susjednim zemljama te gaje predrasude krojene prema stavovima prijašnjih generacija.
U političkom smislu, nakon Brexita, Europska unija je znatno oslabljena, objašnjava stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila. Nakon ulaska Hrvatske, politika proširenja je zamrla.
“Međutim sada bi se ona mogla revitalizitrati, EU treba takve uspjehe, treba pokazati da još postoji veliki interes ulaska u članstvu što bi na simboličkoj razini poništilo ovo što se dogodilo s Velikom Britanijom. Dakle, mora pokazati da je još uvijek privlačna”, kazao je Cvrtila.
Dugogodišnji dopisnik Jutarnjeg lista iz Bruxellesa Augustin Palokaj naglašava da, Brexitu unatoč, Europska unija ne smije zaboraviti važnost Balkana.
“Ako se u toj regiji stvori vakuum, postoje drugi faktori iz međunarodne zajendice koji bi htjeli tamo povećati svoj utjecaj, prije svega Rusija i Turska. Problem je u tome, što u ovakvim okolnostima, Europska unija zemljama kandidatkinjama ne može ponuditi nikakvu predvidljivost u pregovorima”, upozorava Palokaj.
U naboljem položaju ponovno je Srbija. Neki su mediji objavili da je Vladimir Putin, oduševljen Brexitom, već zvao tehničkog premijera Aleksandra Vučića i tražio ga da održi referendum o članstvu u EU i NATO-u. No Vučić danas, hladno i smireno, za njemački Bild am Sontag ipak znakovito kaže:
“Neće biti referenduma, postoji mnogo glupih i opasnih ideja u zemlji. A ako dođe do krize u Srbiji, doći će do krize u regiji. A onda bi mogli oživjeti stari sukobi.“
Uz takvu najavu, Vučić u Pariz stiže tražiti otvaranje poglavlja o Pravosuđu i ljudskim pravima, koje, barem tako tvrde srbijanski mediji, sada blokira još samo Hrvatska.