VELIKI IZAZOV ZA DRUŠTVO: Svaki deseti radnik u Hrvatskoj sada je strani državljanin
Više od 330 tisuća oglasa za posao objavljeno je prošle godine, što je rast od 4,5 posto u odnosu prema 2002., pokazala je analiza tržišta rada u Hrvatskoj koju je objavio portal MojPosao.
“Pogledamo li jedinstvene oglase, točnije, natječaje za posao koji su postavljeni na više različitih mjesta, ali se u statističkom izračunu gledaju kao jedna jedinica, otkrit ćemo kako je prošle godine objavljeno 255.000 jedinstvenih oglasa, odnosno četiri posto više u odnosu prema 2022.”, navodi se u analizi.
Pri tome se ističe važan faktor, a to je rast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj, koji se nerijetko odvija alternativnim kanalama za privlačenje strane radne snage. U prvom redu preko agencija za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika. Trenutno je registrirano više od 600 takvih agencija u Hrvatskoj. “Imajući u vidu navedene čimbenike, kao i trenutne tržišne uvjete, dolazimo do zaključka kako je porast potražnje za radom znatno veći nego što brojke sugeriraju i kako bi potencijalno mogao iznositi više od osam posto u usporedbi s prošlom godinom”, ističu s portala MojPosao.
Najveći rast broja oglasa zapažen je u kategorijama skladištenje i logistika, potom promet, transport i pomorstvo, slijedi kategorija instalacije i brodogradnja te zdravstvo i socijalni rad. S druge strane, najveći pad potražnje za radnom snagom na tržištu rada u Hrvatskoj primjetan je u arhitekturi, IT-ju i ljudskim resursima. Pad ukupnog broja objavljenih natječaja za posao primjetan je i u turizmu, baš kao i u graditeljstvu, geodeziji i geologiji. U prodaji, jednoj od najbrojnijih kategorija po broju oglasa, na cjelokupnom tržištu rada u Hrvatskoj ostvaren je blagi rast potražnje za radom.“Nakon turbulentnog razdoblja izrazito visoke inflacije proteklih godina, te naknadnog usporavanja tijekom 2023., sada smo suočeni s deflacijom.
Privatni sektor brzo je reagirao na inflacijske pritiske, ali je javni sektor zaostajao, stoga je u 2023. prvi put prosječna plaća u privatnom sektoru nadmašila onu u javnom sektoru. U kontekstu IT-ja proces konsolidacije domaćeg tržišta počeo je još 2022. godine, nastavljajući se tijekom 2023. Međutim, on nije dovršen, što je rezultiralo smanjenjem potražnje za IT stručnjacima”, izjavio je za Glas Slavonije Igor Žonja, direktor Alma Career Regije Jug i predsjednik uprave portala MojPosao. Unatoč tome, predviđa se oporavak IT sektora, ali će zaposlenici trebati posjedovati širok spektar vještina i znanja kako bi se prilagodili novim zahtjevima, dodaje Žonja.
Također, nastavlja se rapidan porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu je trenutačno otprilike svaki deseti radnik strani državljanin. “Taj trend postavlja izazove pred našu zajednicu, posebno u kontekstu efikasne integracije stranih radnika u naše društvo. U tom procesu ključna je uloga na većini, koja snosi odgovornost za osiguravanje inkluzivnog okruženja i pravednih prilika za sve radnike, bez obzira na njihovo podrijetlo”, naglašava Žonja.
Među najtraženijim zanimanjima i dalje su ona iz područja prodaje, proizvodnje te turizma i ugostiteljstva. Najtraženija zanimanja u 2023. godini bila su konobar (barmen), kuhar, prodavač (trgovac), skladištar, radnik u proizvodnji i vozač. Više od polovine objavljenih oglasa za posao (53 %) odnosila se na rad u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Lani je čak 79 posto objavljenih radnih pozicija bilo vezano uz stalno zaposlenje, a 50 posto oglasa odnosilo se na rad na određeno vrijeme. Sezonski radnici bili su traženi u samo pet posto oglasa, a oglasi za studentske poslove pojavljivali su se u tri posto slučajeva.
“Nažalost, propuštamo priliku za kvalitetnu rekonstrukciju javnog sektora. Jasno je da javni i državni sektor zapošljavaju prevelik broj ljudi, a ti zaposlenici često su nedovoljno plaćeni. Međutim, podizanje plaća svima zaposlenima u javnom sektoru nije adekvatno rješenje. Umjesto toga, potrebno je razmotriti smanjenje broja zaposlenih i njihovu prekvalifikaciju, što bi posljedično smanjilo potrebu za stranim radnicima. Također, transparentna politika zapošljavanja i borba protiv korupcije mogle bi smanjiti nezadovoljstvo građana i iseljavanje te potaknuti povratak iseljenih”, zaključuje Žonja.