TKO ĆE KOGA ULOVITI: Otvaraju se komunističke arhive – kažu uvid u mračna vremena

Most kreće u otvaranje Državnog arhiva i dokumenata nastalih do 22. prosinca 1990. godine i pada bivšeg režima.

Izvješće: Vlatka Koren

Arhivi moraju biti dostupni svima pod jednakim uvjetima, poručio je šef Mosta Božo Petrov. HDZ podržava inicijativu, dok iz SDP-a pozivaju vladajuće da se bave ministrom plagijatorom, a ne lovom na vještice.

Državna i partijska arhiva smještena u Zagrebu uskoro bi trebala postati javno dostupna, svima pod istim uvjetima i bez posebnih razloga za istraživanje. Objavio je to šef Sabora i Mosta u kojem su ovih dana završili izmjene zakona. Iako na njima nije radio, ministar pravosuđa iz kvote Mosta Ante Šprlje za MS o ovom potezu kaže.

“Cijeli koncept je da se konačno omogući uvid u sve ono iz nekih mračnih vremena, što su razne strukture skrivale što se sve događalo. Mislim da je došlo vrijeme da svi otvorimo jedni drugima stranice i jednom za sva vremena riješimo te stvari”.

Iako ih je Most pretekao ovim potezom, HDZ pozdravlja inicijativu koju su obećali u posljednjoj kampanji. ‘‘Posebno bih naglasio ovu zadnju inicijativu premijer o osnivanju Povjerenstva za suočavanje s prošlošću. Tako da ovu inicijativu Mosta smatram kompatibilnom. Bit će važna kako bi konačno vidjeli što se točno događalo u 45 godina komunističke Jugoslavije. Važno je zbog naše sadašnjosti, budućnosti da se suočimo s prošlošću, da znamo povijest‘‘, kaže Gordan Jandroković

.U SDP-u u svemu vide drugačije motive. “Ljudi se vole baviti prošlošću kad nemaju planova o budućnosti, loviti vještice i komuniste, a poznato je da ih je najviše u HDZ-u.‘‘, rekao je šef stranke Davor Bernardić u Šibeniku.

Ističući kako je SDP i dosad davao odobrenja za pristup arhivi u znanstvene i istraživačke svrhe, pozvao je Petrova da prije svega razgovaraju o smjeni ministra Barišića.

Ministar pravosuđa, pak, ne vidi problem u otvaranju i klasificiranih dokumenata, iako imaju propisan rok za objavu, kao ni eventualnih posljedica svojevrsne lustracije u ondašnjem sigurnosnom sustavu.

‘‘To je određeno zakonom, a vi ako promijenite zakon više nema problema vezano za to. To su dokumenti do 1990. Znači da nacionalna sigurnost RH nema što biti ugrožena. Radi se o vremenu koje je prošlo i nema više straha od nekakvih negativnih posljedica. Ako ih ima u sustav danas, ne znam ima li, svi su zreli za mirovinu, jer je od tog vremena prošlo 27 godina. Ali, mislim da je vrijeme da se otkrije. To dugujemo i onim žrtvama komunizma i svih represivnih režima, jer tu će se možda otvoriti i neka pitanja za sve režime, koji su bili ili zločinački ili autoritarni‘‘, kaže Šprlje.

Mlade generacije trebaju imati uvid u ondašnju političku zbilju, kaže potpredsjednik saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman. Podržava potpuni javni pristup arhivi SKH, ali i službi, ukazujući na trend razvijenih zemalja, na u kojem je i CIA deklasificirala 800 tisuća svojih dokumenata iz 90-ih naovamo.‘

‘Prema tome, ne vidim da se to kontinuirano ne radi s jednim sustavom i državom koja se 90. raspala i nestala. I u slučajevima ako bi postojali postojeći zakoni da se to počne otvarati. Isto tako i da se dio tih dokumenata nastalih u demokratskoj Hrvatskoj isto počne prije tih rokova otvarati, jer za dio ne postoji razlog da se to ne dogodi‘‘.

U osjetljivim pitanjima za Hrvatsku, poput optužnica za Orašje, kaže, trebalo bi voditi računa da ne bude selektivnog pristupa i uporabe tih dokumenata. A sve kako bi se zadržao objektivan povijesni pristup, zaključuje Tuđman.