STRAH ZA VLASTITI NOVAC: Inflacija raste – u što ulažu Hrvati?

U eurozoni godišnja inflacija u kolovozu je ubrzala na 3 posto, a u Hrvatskoj se u srpnju popela na 2,8 posto, što je najviše u zadnjih 13 godina.

Nominalne kamate na depozite su nikakve, gotovo ih nema, a inflacija ih realno tjera u negativnu zonu jer nagriza vrijednost novca. Uz, primjerice, polog od 1.000 eura, uz kamatnu stopu od nula posto, te 5 posto inflacije, štediša će na godišnjoj razini realno biti na gubitku, piše Novi list.

Njegova će glavnica realno vrijediti 50-ak eura manje, jer će cijene u međuvremenu porasti, pa će istim iznosom moći kupiti manje robe. Unatoč neisplativosti, ljudi i dalje drže novac u banci, na transakcijskim računima, gdje ga čuvaju, jer je to spretnije rješenje od stare dobre čarape.

Međutim, bankari primjećuju da klijenti podižu štednju i ulažu u nekretnine što je po njima isplativiji oblik ulaganja. Hrvatski građani baš i nisu previše skloni ulaganju na burzi, dijelom su se pronašli u kriptovalutama, no ništa ne može zamijeniti ciglu i beton.

Kupnja nekretnina poticana je i niskim kamatama na kredite, a država sve i dodatno pumpa subvencioniranjem rata. Kupci naizgled profitiraju, no povećava se potražnja, pa se, misle mnogi, napravi više štete nego koristi.

Pa su tako u 2020. rasle po stopi od 7,7 posto, uz manji promet. Ne rastu, naravno, svugdje: hit su Zagreb i morska obala, dok je kontinent u padu. U glavnom gradu, te na obali kvadrat stana penje se i do nekoliko tisuća eura.