SOCIJALDEMOKRATI: Autobusni kolodvor premjestiti na lokaciju Paromlina – evo zašto

Predsjednik zagrebačkih Socijaldemokrata i saborski zastupnik Davor Bernardić održao je u utorak konferenciju za medije kod zagrebačkog Paromlina gdje je predstavio prijedloge Socijaldemokrata za taj kompleks.

Izvor: Media servis

Ovaj tjedan je najavljena obnova Glavnog željezničkog kolodvora u Zagrebu, uključujući perone i nadstrešnice. Ovog ljeta obnovljena je željeznička pruga zapadno od Glavnog kolodvora do Zapadnog kolodvora, prije toga su izvršeni radovi obnove pruge između Savskog Marofa i Zapadnog kolodvor. Radi se o projektima u vrijednosti više desetaka milijuna eura iz fondova EU, a prije toga je obnavljana pruga i istočno od Glavnog kolodvora.

„Svi smo svjesni da kada se obnovi postojeći Glavni kolodvor i postojeći peroni da se nikakve nove značajne aktivnosti tamo neće raditi slijedećih godina. Na žalost i ove je godine u ožujku gradonačelnik Tomašević po svom običaju svašta obećavao pa tako i dizanje 2 kilometra pruge na stupove, iako je znao da su već potpisani ugovori za obnovu pruge na razini zemlje između Zapadnog i Glavnog kolodvora jer je i sam bio na potpisivanju ugovora s izvođačem radova 18.10.2022.,“ rekao je Bernardić.

Tomašević puno obećava, a malo isporučuje

„Nekoliko mjeseci kasnije je sve zaboravio i obećavao brda i doline. Ne znam koliko ste čitali izvješće o radu gradonačelnika koje je sada u četvrtak usvojeno na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba. U izvješću se svašta obećava po pitanju buduće gradnje, ali rezultata unatoč već trećoj godini mandata ima vrlo malo. Jedan od tih velikih projekata koji se obećava je Paromlin, gdje je trenutno u tijeku postupak javne nabave za izgradnju Gradske knjižnice Grada Zagreba i društveno-kulturnog centra. Procijenjena vrijednost nabave je navedena u iznosu 46.5 milijuna eura bez PDV-a. Istovremeno rebalansom proračuna iz srpnja 2023. je za predmetnu investiciju osigurano samo 700 tisuća eura, a Tomašević tvrdi da je to jedan od krucijalnih kapitalnih projekata ove gradske vlasti,“ objašnjava predsjednik zagrebačkih Socijaldemokrata.

„Tomašević priča o EU fondovima, a projekt nije još prijavljen niti na jedan. Koliko znam nisu čak niti napravljene potrebne studije niti bilo kakva druga dokumentacija za prijavu. Zašto? Zato što ni sam Grad ne zna što bi stavio u tu ogromnu građevinu koja se projektira, osim apstraktno „knjižnicu i neke javne sadržaje“.

Pa da bi se projekt uopće mogao kvalitetno napraviti prvo treba znati što će se točno i kamo smjestiti, a ne da se naknadno smišlja i rade preinake,“ tvrdi Bernardić.

Pretpostavka za bilo kakvo planiranje bilo kakve gradnje je znati koliko će to koštati i kako će se financirati, tko će što raditi, koje aktivnosti će se odvijati, tko će snositi troškove aktivnosti i hladnog pogona i u kojem iznosu.

„Podsjećam da je ovog ljeta već bilo slučajeva jednosmjenskog rada gradskih knjižnica zbog manjka zaposlenika pa pitam tko će raditi u ovom objektu koji površinom premašuje površine svih ostalih gradskih knjižnica zajedno. Jedna od ideja je da se u njega presele neke aktivnosti Grada i Holdinga, a da se stari prostori prodaju kako bi se mogli financirati novi i da se ne plaća skupo održavanje i hladni pogon,“ rekao je Bernardić.

Ovako će Grad potrošiti milijune eura na projekte za izgradnju objekta, a i poslije na troškove održavanja. Slična stvar je bila s predimenzioniranom zgradom donje postaje Žičare koja je koštala većinu troškova, a u kojoj i danas prostori zjape prazni i nisu dani u zakup.

Gradska vlast je bez vizije i ne postupa racionalno i ekonomično, podilaze ekskluzivnim dobavljačima

„Ali tu je još jedna usporedba sa Žičarom, predlažem svima da obrate pažnju na dio troškovnika za novi dio objekta koji bi se trebao izgraditi, a kojim se traži staklena fasada od izrazito velikih staklenih stijeni 4800*2400 mm. Koliko sam upoznat od strane osoba upućenih u te vrste proizvoda, Grad je za projektiranih cca 3500 m2 staklene fasade planirao valjda najskuplje moguće tehničko rješenje u vrijednosti od cca 2000 eura/m2 samo za fasadu tog dijela, odnosno oko 7 milijuna eura će otići samo na staklenu fasadu koja je samo dio ukupnog objekta. Naime izrazito velike dimenzije staklenih stijena, od kojih je dio u zakrivljenim plohama zahtijevaju skupa tehnička rješenja same konstrukcije – isto kao na žičari gdje su korištene nepravilne trokutaste forme. To je neracionalno i neekonomično postupanje Grada bez ikakve vizije, osim provizije od ekskluzivnih dobavljača takvih elemenata koji nisu šire dostupni i ne postoji konkurentnost više mogućih dobavljača,“ tvrdi Bernardić.

Paromlin je samo pokušaj PR prezentacije da se nešto radi

Sreća u nesreći je da se Gradska vlast previše zaigrala tako da je već sada po brojnim pitanjima koje dolaze vezano uz predmet nabave jasno da se javni natječaj neće moći uspješno provesti, već će biti poništen i trebat će pripremiti novu dokumentaciju za nabavu, a što ova vlast neće uspjeti do kraja svog mandata. I ovaj Paromlin je samo još jedan PR pokušaj prezentacije da se nešto radi, no kako ne znaju što bi radili, niti ovaj postupak nabave neće biti uspješno okončan, jer kad ne znate kamo idete onda vam je svaki put dobar.

Socijaldemokrati predlažu spajanje željezničkog i autobusnog prometa

„Ono što je prijedlog Socijaldemokrata je da se na ovu lokaciju premjesti Autobusni kolodvor, i tako kao i u ostalim velikim, a pogotovo europskim glavnim gradovima, spoje željeznički i autobusni promet, javni gradski prijevoz i međugradski autobusni prijevoz, i sve uz garažu za potrebe park and ride sustava. To rješenje može biti i ispod zemlje, a ostavlja ogroman prostor starog Autobusnog kolodvora za prodaju, koji je na atraktivnoj lokaciji i mogao bi postići dobru cijenu. Tim novcem bi se financirala izgradnja novog Autobusnog kolodvora, ali postoji mogućnost i za financiranje iz EU fondova.

Tako bi se i prometno rasteretila Vukovarska, Držićeva i Strojarska gdje autobusi kruže i stvaraju gužvu. Pitanje uređenja prometa jedno je od krucijalnih pitanja Grada, koji vapi za intermodalnim terminalima kakav bi mogao biti na ovoj lokaciji. No koliko čujem iz ureda za mjesnu samoupravu gdje je zadnjim restruktiriranjima prešao odjel za promet, intermodalni terminali nisu ni od kakvog strateškog značaja ove gradske vlasti, jednako kao niti sustav adaptivnog upravljanja prometom, dakle sustav koji je trebao omogućiti i do 20-30% veću protočnost prometa, jednako kao niti novi mostovi preko Save, kao niti mogući daljnji koridori za izgradnju sustava javnog gradskog prijevoza,“ rekao je Bernardić.

„Što reći o tome osim da je Vlada RH koalicijskom partneru dala novac za 20 tramvaja, a da Grad nije čak znao niti koliko tramvaja, niti kakvih želi, već su odlučili direktno s Augsburgom dogovoriti kupnju 11 starih kanti bez klime, koje će masno platiti. Inače, od ZET-a još čekam odgovor oko informacija o namještanju javnog natječaja,“ zaključio je Bernardić. Osvrnuo se Bernardić i na modus operandi gradonačelnika Tomaševića i na Dom za starije koji je danas otvoren na zagrebačkom Markuševcu.