SLAVEN LETICA: Pakt Kučan – Milošević nepobitna je povijesna istina!

Naš poznati politički analitičar, kolumnist i sveučilišni profesor Slaven Letica reagirao je na pisanje mariborske “Večeri”, gdje se u jednom članku među ostalim navodi: „Pakt Kučan-Milošević je izmišljotina koju uporno ponavlja nacionalistički političar Slaven Letica i u Hrvatskoj je ta stoput ponovljena laž postala (utemeljena kao) istinom“.

Prof. dr. Letica je na Facebooku objavio pismo koje je napisaoi uredništvu “Večeri”, a njegovu objavu donosimo u cijelosti:

“SLOVENIJA I DALJE NASTAVLJA RASPRAVU O PAKTU MILOŠEVIĆ – KUČAN POTPISANOM 24. SIJEČNJA 1991.

Pošto sam ponovno spomenut u raspravi u mariborskom dnevnom listu Večer, jučer sam uredništvu uputio ovo pismo, uz molbu da ga objave:

Pakt Kučan – Milošević nepobitna je povijesna istina!

U vašem cijenjenom listu objavljen je 26. siječnja 2018. članak Roka Kajzera „Globus: Začinjeno z lažmi, manipulacijami in hujskaštvom“ u kojem postoji i ova rečenica: „Pakt Kučan-Milošević je izmišljotina koju uporno ponavlja nacionalistički političar Slaven Letica i u Hrvatskoj je ta stoput ponovljena laž postala (utemeljena kao) istinom“ (Pakt Kučan-Milošević je izmišljotina, ki jo vztrajno ponavlja nacionalistični politik Slaven Letica, in na Hrvaškem se je, kot stokrat ponovljena laž, že uveljavila kot resnica).“

U toj jednoj rečenici postoje dvije tvrdnje koje su istodobno lažne i u odnosu na mene uvredljive, da ne kažem klevetničke.

Mladi pisac (sudim po fotografiji) tvrdi da sam ja izmislio pakt Kučan – Milošević (potpisan 24. 1. 1991.) i da tu „izmišljotinju“ uporno ponavljam. Nakon toga me grubo kleveće tvrdnjom da sam „nacionalistički politik“.

Da sam bilo što od toga – pisac sklon lažima ili nacionalistički političar – ne vjarujem da bi me vaš dnevni list ne tako davno zamolio za suaradnju koju sam rado prihvatio, pa sam iz Amerike za Večer napisao nekoliko eseja, među njima i onaj u kojem sam prognozirao da će Slovenka Malenija Trump vrlo vjerojatno postati Prva američka dama, što se i dogodilo.

Ako vaš mladi pisac misli da sam „nacionalistički politik“ zbog toga što sam davnih godina tvrdio da je Trdinov vrh (Sveta Gera) hrvatski državni teritorij, u krivu je jer je presuda Arbitražnog suda to potvrdila.

Što se moje „izmišljotine“ pakta Milošević – Kučan tiče, najbolje je da još jednom citiram što su o sporazomu ili „saopštenju“ napisanom i potpisanom 24. 1. 1991. rekli i napisali sami Milan Kučan i Borislav Jović.

U srbijanskom dokumentarnom filmu Dogovoreni rat održavanje sastanka i potpisivanje „saopštenja” potvrđuju i Borislav Jović i Milan Kučan.

Borislav Jović: „Pošto smo mi u Srbiji smatrali da Slovenija može da se odcepi od Jugoslavije, ako je to volja, mirnim putem i da mi nemamo nikakvog, apsolutno, razloga da nju prisiljavao da živi s nama, može lako (da se odcepi), zato što nema nikakvih međunacionalno nerešenih pitanja, kao što je to u Hrvatskoj. Onda smo mi smatrali da nju ne treba da uznemiravamo ako hoće. Neka postupi kako god hoće. Neka ode. Ako zatraži odcepljenje, mi ćemo to odobriti u Saveznoj skupštini.”

Milan Kučan: „I taj je razgovor bio takav u zgradi Predsjedništva u Beogradu. Nakon toga smo usvojili jedno saopštenje u kojem je bila i ta rečenica da Srbija nema ništa protiv želje Slovenaca (za samostalnošću), a ni da mi nemamo ništa protiv da Srbi žive u svojoj državi. Naravno, tu je bio jedan drugi dio rečenice: ne na račun drugih.”

Ovdje je važno napomenuti da je o sadržaju tog dogovora Milan Kučan govorio i u BBC-jevu dokumentarnom filmu „Smrt Jugoslavije“ i u istoimenoj knjizi Laure Silber i Allana Littlea, ali mnogo preciznije: „Na sastanku je bilo očito da Srbi neće navaljivati da zadrže Slovence u Jugoslaviji… Mi Slovenci rekli smo da želimo pravo na vlastitu državu. Milošević je rekao da i Srbi žele priznanje toga prava, a to je svi Srbi u Jugoslaviji u jednoj državi. Dakako, odgovorio sam da i Srbi imaju to pravo, ali na isti način kao Slovenci, ne kršeći pravo drugih naroda. Milošević je odgovorio: ʻPa naravno, to je jasno.ʼ I s tim smo odletjeli kući: u Ljubljanu.”

Pošto sam u to doba bio osobni savjetnik predsjednika Tuđmana, bio sam, već slijedećeg dana, vrlo precizno upoznat s tijekom i rezultatima sastanka delegacija pod vodstvom Kučana i Miloševića, koji je održan u Beogradu 24. siječnja 1991., kada je – važno je i to spomenuti – bio planiran drugi pokušaj vojnog udara JNA na Hrvatsku.

Odlazak Milana Kučana u Beograd na tajni dogovor o slobodnom izlasku Slovenije iz Jugoslavije mi smo shvatili kao izdaju, jer su četiri dana prije (20. siječnja 1991.) Slovenija i Hrvatska potpisale sporazum o zajedničkoj obrani u slučaju intervencije JNA na neku od zemalja, u to doba republika SFRJ. Sporazum o zajedničkoj obrani potpisali su Martin Špegelj i Josip Boljkovac u ime Hrvatske i Janez Janša i Igor Bavčar u ime Slovenije. Sporazum je objavljen u knjizi „JNA – rat protiv Hrvatske“ koju smo u veljači 1991. napisali dr. Mario Nobilo i ja.

Na sastanku „republičkih“ (u to doba) delegacija u Beogradu 24. 1. 1991. bili su:

Na srbijanskoj strani pregovaračkog stola: predsjednik Slobodan Milošević, predsjednik Narodne skupštine Slobodan Unković, tadašnji mandatar nove vlade Dragutin Zelenović i premijer Stanko Radmilović.

Na slovenskoj su strani bili: predsjednik Milana Kučan, predsjednik Skupštine France Bučar, član Predsjedništva Dušan Plut i potpredsjednik Vlade Jože Mencinger.
Zaključiti ću. Mladom kolegi Roku Kajzeru želim poručiti da ga neću tužiti za uvredu, iako je on što je napisao, neistinito i za mene jako uvredljivo, a za njega neprofesionalno, dodvornički i zato tužno.

Ja sam profesionalni znanstvenik kojeg su nesretne povijesne okolnosti na kratko usmjerile prema politici i to baš u vrijeme kad je na čelu Slovenije bio – to sam uvijek tvrdio – mudri slovenski državnik Milan Kučan.

Kad sam pisao i govorio o paktu ili „saopštenju“ Milošević – Kučan, to sam pisao i govorio zbog znanstveno potvrdšene istine, a ne zbog toga što sam želio uvrijediti mog negdašnjeg prijatelja Milana Kučana, s kojim se, usput rečeno, nikada nisam posvadio. Ovim putem mu upućujem pozdrav s najboljim željama.

Prof. dr. Slaven Letica
Zagreb, 27. siječnja 2018.”

[fb_pe url=”https://www.facebook.com/slaven.letica.9/posts/10156382221332871″ bottom=”30″]