SLAVEN LETICA: Da Hrvatska ima umjetnika – mudroslova taj bi Hrvatski sabor naslikao kao zvjerinjak

Već je dugo u javnosti mišljenje kako je ovaj saziv Sabora najlošiji do sada i kako su se zahvaljujući biranju podobnih u dobro plaćene fotelje uvalili i oni koji ne bi mogli djelovati niti u ozbiljnijoj mjesnoj zajednici.

Naš uvaženi politički analitičar Slaven Letica otišao je korak dalje i kaže kako je “razvlašteni Hrvatski sabor pretvoren u zvjerinjak u kojem bogovski žive od naroda dobro plaćene i hranjene domaće i nekada divlje, a postupno pripitomljene životinje”.

Ovo je objava Slavena Letice s Facebooka:

Razvlašteni Hrvatski sabor pretvoren je ZVJERINJAK, ali Hrvatska nema umjetnika koji bi to želio i znao naslikati!

Najpoznatija svjetska aukcijska kuća londonski Sotheby najavila je da će potkraj ovog mjeseca aukcijski prodati satirično platno (dugačko je 3.6 metara) „Razvlašteni parlament“ (Devolved Parliament) engleskog crtača-slikara uličnih grafita nepoznatog identiteta koji umjetnički djeluje pod imenom „Banksy“.

Platno je naslikano 2009. Na njemu je prikazan Zastupnički dom britanskog parlamenta u kojem su mjesta zastupnika zauzeli primati-majmuni.

Sotheby očekuje da će umjetnina postići cijenu između 1.7 i 2.3 milijuna eura.

U Hrvatskoj danas, nažalost, nema slikara, političkog karikaturiste ili uličnog umjetnika (crtača i slikara grafita) koji bi Hrvatski sabor naslikao kao metaforičko životinjsko sijelo i prelo koje je – prije više od stotinu godina – genijalni pjesnik, pisac, polemičar i politički pravaš (danas bi bio „suverenist“) Antun Gustav Matoš prispodobio s peradarnikom („nastambom za uzgoj peradi“). Na tragu te prastare alegorije, kazališni poduzetnik, pisac i glumac, ali i saborski zastupnik Zlatko Vitez prispodobu je 1995. sveo na – kokošinjac.

Da Hrvatska danas ima nekog umjetnika-mudroslova tipa Banksyja, taj bi Hrvatski sabor naslikao kao ZVJERINJAK ili ZOOLOŠKI VRT u kojem bogovski žive od naroda dobro plaćene i hranjene domaće i nekada divlje, a postupno pripitomljene životinje: guske i gusani, patci i patke, lisci i lisice, kukavice, rijetke zakonom zaštićene (manjinske) životinjske vrste, pauni, lješinari, tvorovi, magarci, svinje, sove, krezubi vukovi itd.

Što se, pak, Matoševe „Basne“ iz 1914. tiče, u kojoj su hrvatski saborski zastupnici pretvoreni u glasnu perad, a susjedski (mađarski) u lisice, ona je i dalje aktualna. Ulogu „susjeda“ danas ima Europska unija čiji „lisci“, po nalogu europskog vele-prasac Napoleon, „odrade“ sve što od njih traži briselska predatorska životinjska vrsta.

BASNA
Sava se perad skupila na prelo:
Susjed lisac trijebi naciju!
Zaključi se poslati mu smjelo
—Kao uvijek—deputaciju.
Zastupnici ostaviše selo,
Sastaviše delegaciju,
Državniku stigoše na sijelo,
Predaše mu deklaraciju.
Majstor—kao uvijek—družinu
Zakolje i spremi užinu
Sve bez zbora i bez dogovora,
Dok je sabor konstatirao
Da se komšija blamirao
Kršeć jasni smiso ugovora.
(Antun Gustav Matoš, Hrvatska prosvjeta, I, br. 3, 1914.)

[fb_pe url=”https://www.facebook.com/slaven.letica.9/posts/10158217875407871″ bottom=”30″]