RAZGOVOR S POVODOM: Novi studijski programi na Visokoj poslovnoj školi Zagreb

Naš sugovornik je dr.sc. Lukša Lulić, dekan Visoke poslovne škole Zagreb, koja s jeseni kreće kao poslovno veleučilište. Naime, s najnovijom dopusnicom ostvareni su svi uvjeti budući tri njihova studija pokrivaju tri različita znanstvena polja.

Na mjesto dekana dolazite, reklo bi se neposredno iz gospodarstva, bili ste u vodstvu poznatih tvrtki. Značajno ste se bavili energetikom. Kakav je za vas bio taj iskorak prema obrazovnom sustavu?

Da, može se reći da je to za mene bila velika promjena. Doktor sam ekonomskih znanosti s brojnim objavljenim znanstvenim radovima, te s bogatim menadžerskim iskustvom u privatnim i državnim tvrtkama energetskog sektora. Imenovan sam na ovu funkciju prije tri godine, u osjetljivom trenutku reakreditacije škole.  Prihvatio sam novi izazov.

Smatrate kako je dekanska pozicija danas sinteza menadžerske i znanstvene djelatnosti. Kako se ona manifestira u vas, na vašoj ustanovi?

Kao menadžer u gospodarskom sektoru postavljao sam i ostvarivao ciljeve, tako sam se postavio i na funkciji dekana. Čini se da sam bio u pravu. Od mojeg dolaska ostvarili smo značajan razvoj, kako  po vertikali (diplomska razina studija marketinga i komunikacija), tako i po horizontali, pa danas imamo u ponudi tri različita studijska programa.

Reklo bi se, prema nekim svjetskim „metrima“, anketama i istraživanjima kako hrvatsko visoko obrazovanje nazaduje, Sveučilište u Zagrebu, nekada dobro rangirano, sve je niže na ljestvicama. Što su po vama razlozi?

Ne bih previše komentirao svjetsku poziciju hrvatskih sveučilišta, no konkurencija je velika a čini se da je naš sveučilišni sustav vrlo trom u prilagodbi svojih programa novim trendovima i potrebama. Međutim zabrinjavajuća je činjenica da sveučilišta doživljavaju stručne studije kao neku „nelojalnu“ konkurenciju iako su diljem svijeta, a pogotovo u razvijenoj Europi poslovne škole i sveučilišta prihvaćeni kao ravnopravni. Svi znaju za Harvard ili London School of Business, kao vrhunske svjetske obrazovne institucije. Hrvatska javnost stručni studij kao kvalitetan oblik visokog obrazovanja prihvaća polako, ali sigurno. Time se mijenjaju i stavovi poslodavaca, što je ključno za naše gospodarstvo. Evo, i mediji su u posljednje vrijeme posvetili stručnim studijima više prostora, što uvelike utječe na percepciju javnosti.

Govori se kako u nas baš i nema previše reda u visokom obrazovanju, da su neke škole otvarane bez velikih potreba, u malim sredinama gdje ne postoje kadrovski i drugi uvjeti. Kakvi su vaši dojmovi o tome?

Treba ovdje kao prvo naglasiti da Agencija za znanost i visoko obrazovanje AZVO kontinuirano kontrolira rad i vrednuje kvalitetu izvođenja nastave na svim visokoobrazovnim institucijama, pa tako i na stručnim studijima, kako bi one opravdale i zadržale dopusnicu za rad.  Svakako je potrebno razvoj visokog obrazovanja planirati, potrebno je također poticati razvoj onih studijskih programa za koje postoje realne potrebe na tržištu rada. No privatni studiji posluju na otvorenom tržištu pa će propasti ako ne bude potražnje za njihovim programom tj. studenata (takvih slučajeva je već bilo). Stoga se i trude biti konkurentni.  S druge strane ne možete same studente prisiliti da upišu nešto što ih ne zanima, pa iako postoje pokazatelji da stručni kadrovi za neka zanimanja nedostaju (npr. za obrte), učenici takve srednje škole ne žele upisivati.

U nas je već nekoliko puta najavljivana, pa započeta, pa narušena, pa obustavljena reforma obrazovanja. Evidentan je utjecaj na sve i naše politike. Što mislite je li i koliko politici mjesto u visokom obrazovanju?

Razvoj kvalitetnog obrazovanja u Hrvatskoj jest i trebao bi biti cilj svima nama, bez obzira na stranačku pripadnost. Reforme su nužne a moguća rješenja postoje u razvijenijim zemljama našeg okruženja. Stalno se govori o Hrvatskoj kao zemlji znanja, a mladi nakon stečenog obrazovanja sve više odlaze u inozemstvo. Nemamo o tome evidenciju, ne znamo za koga smo te ljude obrazovali, ne znamo koji će se postotak te mladosti vratiti u zemlju. Politika i političari bi se tim problemom trebali baviti, jer je trend odlaska mladih više nego zabrinjavajući. Treba stvoriti zakonske okvire za kvalitetno obrazovanje i uvjete za kvalitetan život u Hrvatskoj.

Što biste rekli po čemu je ustanova kojoj ste na čelu specifična, što ju odlikuje?

Visoka poslovna škola Zagreb ima za sobom desetogodišnju tradiciju, jedna je od prvih visokoobrazovnih institucija sa stručnim studijskim programom u Zagrebu. Njena je posebnost i u vlasničkoj strukturi, ona samostalno funkcionira na tržištu poput svih privatnih obrazovnih institucija, ali je zapravo u vlasništvu Grada Zagreba, s obzirom da ju je osnovalo Pučko otvoreno učilište Zagreb.

Inače, prednost svakog stručnog studija, pa tako i našeg, je usmjerenost prema konkretnim stručnim poslovima u praksi, kako bi se studenti po završetku što lakše snašli pri obavljanju konkretnih zadataka. Sveučilišni i stručni studiji prenose različitu vrstu znanja, na sasvim različit način. Mislim da ima mjesta za sve kvalitetne i ozbiljne studijske programe i da je zdrava konkurencija put prema kvalitetnijem obrazovanju u Hrvatskoj. Primjerice, ako netko ima obiteljski posao, logično je da svoju djecu pošalje na stručni studij, jer će ona tako steći konkretna primjenjiva znanja. Mi imamo puno takvih studenata koji se na taj način uključuju u obiteljski posao i podižu njegovu kvalitetu.

Koje su odlike, što se konkretno može raditi, nakon završetka preddiplomskog studija marketinga i komunikacije i menadžmenta i produkcija u kulturi na vašoj poslovnoj školi?

Preddiplomski stručni studij marketinga i komunikacija ima za cilj obrazovati studente koji će pridonijeti uspješnijem poslovanju u području marketinga i komunikacija. Uspjeh studijskog programa orijentiran je na viziju integrirane marketinške komunikacije u poduzećima, ali i prema javnim institucijama, medijskim kućama, kao i prema neprofitnom sektoru.

Preddiplomski stručni studij Menadžment i produkcija u kulturi omogućava interdisciplinarno obrazovanje suvremenih stručnjaka a profiliran je s obzirom na rastuće potrebe za obrazovanim menadžerima u području kulture i umjetnosti, za profesionalno sudjelovanje u procesima upravljanja u institucijama kulture odnosno vođenja i produkcije različitih projekata u kulturi. Stoga ovaj program studentu omogućava stjecanje temeljnih znanja i kompetencija za specifičnosti upravljanja u različitim područjima kulture (galerijska, muzejska, nakladnička, arhivska, knjižnična djelatnost) i umjetnosti (kazališne, glazbene, filmske produkcije) te različitim modelima kulturne i umjetničke prakse. Koncepcija studija podrazumijeva pružanje temeljnih i općih znanja o područjima kulture i umjetnosti, kao i kompleksnoga svijeta suvremenoga poslovanja.

A što donosi specijalistički diplomski stručni studiji marketinga i komunikacija? Kakvi su to poslovi i mogućnosti zapošljavanja?

Specijalistički diplomski stručni studij marketinga i komunikacija zaokružuje znanja i kompetencije stečene na preddiplomskom studiju kroz specijalizirane menadžerske kolegije, velik broj izbornih kolegija, te zatim kroz praktikume pod vodstvom vrhunskih stručnjaka iz prakse. Specifičnost ovog studija upravo jest u interdisciplinarnom pristupu koji integrira marketinšku disciplinu kao ekonomsku znanost te komunikološku kao komunikacijsku znanost. Diplomski studij mogu upisati i studenti s nekim drugim završenim preddiplomskim studijem, a velik je broj izvanrednih studenata koji se usavršavaju uz rad. Nastava se za njih izvodi u popodnevnim satima.

Pokrenuli ste i studij upravljanja opskrbnim lancima. Možete li pobliže reći o čemu se točno radi?

Upravljanje opskrbnim lancima u stvari je poznatije široj javnosti pod engleskim nazivom „Supply Chain Management“. Program studija  temelji se na potrebi tržišta rada za specifičnim trogodišnjim visokoobrazovnim inženjerima s organizacijskim, tehničkim i tehnološkim znanjima. Poseban naglasak je stavljen na polje tehnologije prometa i transporta. Dinamična poslovna klima Grada Zagreba (poduzetničke zone, logističko-distributivni centri, novi kapitalni infrastrukturni projekti) i povezanih županija (sjeverozapadna Hrvatska) također otvaraju potrebu za specijaliziranim kadrovima iz područja opskrbnih lanaca.

Imate li primjera, ili razmišljate o tome, da ste interesno povezani s onima koji bi trebali kadrove koje obrazujete, tako da im se po završetku studija nudi i posao?

Obzirom da smo u vlasništvu  Grada Zagreba, logično se nametnulo da svoje studijske programe ponudimo svim institucijama čiji je osnivač grad Zagreb, od Zagrebačkog Holdinga do gradskih knjižnica i kazališta, gdje kao što znamo još uvijek ima dosta kadrova sa srednjom stručnom spremom. Međutim, te institucije bar zasad nemaju sredstva predviđena za stručno usavršavanje svojih zaposlenika pa sve ovisi o njihovoj osobnoj motiviranosti.

Kako gledate na budući razvoj Visoke poslovne škole Zagreb?

Već ove jeseni novu akademsku godinu započet ćemo kao poslovno veleučilište, obzirom da smo najnovijom dopusnicom ostvarili sve uvjete. Naime, naša tri studija pokrivaju tri različita znanstvena polja; dok su marketing i komunikacije društveno orijentirani, menadžment u kulturi je interdisciplinaran, a opskrbni lanci spadaju u tehničko polje. Osim toga, uz dosad ostvarene ciljeve, imamo u planu dva nova studijska programa proširiti na diplomsku razinu do trenutka kada prve generacije završe preddiplomski studij. Također krećemo u internacionalizaciju, pa već gradimo nove kontakte, čak i izvan Europe, obzirom da je hrvatsko tržište malo.