PROF. HERAK O POTRESU: Zagreb će se tresti još godinu dana

Zagrepčani nisu ni prošlu noć mirno spavali. Metropolu je prije ponoći pogodio potres 2,2 po Rihteru koji je okarakteriziran kao slab, no građani su ipak uznemireni.

Istražili smo što kažu stručnjaci koji apeliraju na odgovorne da se poveća budžet za istraživanja. Profesor Marijan Herak s Geofizičkog odsjeka PMF-a u razgovoru za Media servis umiruje – riječ je o naknadnim potresima nakon potresa iz ožujka ove godine.

“Dogodilo se ono što je u skladu s fizikom, nakon glavnog potresa. Izračuni koje smo radili kažu da će se seizmičnost oko Zagreba vratiti na ono prije proljetnog potresa nakon godinu, godinu i pol dana”.

Iako pretjeranog razloga za brigu nema, ne smijemo zanemariti opasnost da Zagreb i okolicu ponovno pogodi relativno jak potres, no nema naznaka da će se to dogovditi u ovoj seriji, napominje profesor Herak.

“Najveći potres koji Zagreb može pogoditi je magnitute oko 6,3, što bi značilo da je očekivana energija koja će se osloboditi u žarištu 30 puta veća, ali to ne znači da će trešnja biti 30 puta jača. Intenzitet koji bi mogao uzrokovati taj najjači potres je oko 8 do 9 stupnjeva, no vjerojatnost da se takav potres dogodi je uistinu mala, ali potresi oko magnitude 6 nas ne bi nikada smjeli iznenaditi, morali bismo biti spremni na njih”.

Mnoge građevine su već oslabljene proljetnim potresom, stoga ih je potrebno što prije popraviti, a sve građevine treba graditi u skladu s trenutnim propisima, podsjeća profesor Herak.

Izvor: Muzej za umjetnost i obrt

“Te bi zgrade, ako je sve građeno kako treba, trebale izdržati razumno jake potrese, bez da se sruše. Nikada se ne projektira građevina da se ona uopće ne ošteti. Primarno je da se građevina ne sruši, da ne zatrpa ljude i da ju se može popraviti”.

Hrvatski seizmolozi imaju pune ruke posla nakon potresa iz ožujka, a profesor Herak s PMF-a putem Media servisa apelira na odgovorne da povećaju budžete za Seizmološke službe i istraživanja na razumnu razinu.

“To se odnosi na novac za održavanje, za materijalne troškove, ali i za radna mjesta, jer netko treba te podatke prikupiti. Mi trenutno svaki dan prikupljamo jedan gigabajt podataka o tome kako se trese tlo na području Hrvatske. To treba analizirati spremiti, brinuti o tim podacima, a to ne možemo s ovo malo ljudi što imamo”.

Potrebno je izraditi nove karte seizmičke opasnosti, budući da su postojeće stare već deset godina i potrebno ih je ažurirati, upozorava naš sugovornik. Upravo se na temelju njih može definirati kako će se tresti tlo kada se potres dogodi i hoće li naša kuća taj potres izdržati. Inicijativa za njihovu izradu postoji već godinu i pol dana, a na potezu Ministarstvo graditeljstva. Zakon o obnovi Zagreba i okolice usvojen je većinom glasova prošloga tjedna u Saboru, pola godine nakon potresa. Hoće li politika poslušati prijedloge struke, prije novog, ostaje nam za vidjeti.

Komentiraj