PROBLEMI ZA NJEMAČKU: Gospodarstvo pati – nedostaju kvalificirani i nekvalificirani radnici

Brojne njemačke tvrtke hitno traže i kvalificirane i nekvalificirane radnike. Kako im vlada želi pomoći? Po nekim procjenama, do 2035. godine u Njemačkoj će trebati „popuniti“ svako sedmo radno mjesto.

Nestašica radne snage, i kvalificiranih ali i nekvalificiranih radnika, koči ekonomski razvoj u Njemačkoj. Po navodima saveznog ministra rada Hubertusa Heila, manjak radne snage bi mogao postati glavni kočničar rasta. SPD-ov ministar je zato na jednodnevni kongres u Berlin pozvao više od 700 predstavnica i predstavnika gospodarstva, raznih udruženja i obrazovnih institucija.

“Na taj dan ćemo promovirati brojne dobre ideje o tome kako osigurati dovoljan broj stručne radne snage, ideje koje već postoje ali ih treba učiniti poznatijima”, rekao je Heil, kako javlja DW, koji je kongres otvorio s ministrom gospodarstva Robertom Habeckom (Zeleni) i ministricom obrazovanja Bettinom Stark-Watzinger (FDP).

U Njemačkoj je na tržištu rada u ovom trenutku aktivno 46 milijuna ljudi, to je rekord. “Dakle, to je ipak jedna marljiva zemlja”, kazao je Heil. Kao polaznu točku u rješavanju problema s manjkom radne snage spomenuo je obrazovanje. U zemlji postoji oko 1,6 milijuna osoba starih između 20 i 29 godine bez ikakve kvalifikacije, kaže ministar. Važno je da svaki mladi čovjek dobije šansu za stupanjem na tržište rada, dodao je Heil.

Više žena i stariji posloprimci

Heil zato zahtijeva da se pojačano koriste svi alati uz pomoć kojih se može djelovati s ciljem smanjenja nestašice stručne radne snage: “To je veći udio žena u ukupnoj radnoj populaciji, starijih osoba, ali i ljudi s invaliditetom.” Osim toga cilj je i “privlačenje pametnih glava i marljivih ruku” iz inozemstva u Njemačku. “Osiguravanje kvalificiranih radnika je osiguravanje blagostanja”, naglasio je savezni ministar rada.

Njegova kolegica iz kabineta, savezna ministrica obrazovanja Bettina Stark-Watzinger posebno je istakla mogućnost dualnog obrazovanja. “To je sjajna mogućnost koja otvara vrata profesionalne karijere”, rekla je političarka FDP-a.

Svake godine barem 45.000 mladih ljudi napušta školske klupe bez ikakve kvalifikacije, dodala je njemačka ministrica obrazovanja. Zato je savezna vlada, kako je napomenula, pokrenula poseban program poticaja, težak nekoliko milijardi eura, od kojeg bi trebalo profitirati 4.000 škola. Cilj programa je olakšati mladim ljudima ulazak na tržište rada.

Sindikati se žale na loše uvjete rada

Šefica Njemačkog udruženja sindikata (DGB), Yasmin Fahimi, kao ozbiljan uzrok nestašice kvalificirane radne snage u Njemačkoj vidi loše radne uvjete. “Tamo gdje su uvjeti loši, a opterećenje veliko, na kraći ili duži rok će nedostajati radna snaga”, rekla je Fahimi za listove iz medijske grupacije Funke. Loši uvjeti rada su za zaposlenike važan razlog zbog kojeg se odlučuju na promjenu zanimanja, odnosno zbog čega se uopće ni ne odluče preuzeti neki posao, tvrdi šefica DGB-a. I tako se “pokreće začarani krug”, smatra Fahimi. “Zbog manjka radne snage posao postaje još veće opterećenje za preostale kvalificirane radnike.”

Fahimi zato zahtijeva poboljšanje uvjeta rada za posloprimce, odnosno anti-stres programe ili kolektivne ugovore koji bi predviđali i mogućnosti za smanjenje opterećenja. Stres je jasan signal poslodavcima da moraju nešto učiniti po pitanju psihičkog ili fizičkog opterećenja njihovih zaposlenika, naglašava predsjednica Udruženja njemačkih sindikata: “Poslodavci koji to ignoriraju, ili manjak stručne radne snage kompenziraju s više posla (za postojeće radnike, nap. red.), samo sebi škode, a često to čine i na teret cijelog društva.”

Slično argumentira i član Uprave IG Metalla (sindikat zaposlenika u metalnoj industriji, nap. red.) Hans-Jürgen Urban. U izjavi za medijsku mrežu RND on kaže: “Problem nije generalna nestašica radne snage.” Urban dodaje da problema s manjkom radne snage ima tamo gdje su jako loši uvjeti rada, odnosno gdje je plaća loša ili tamo gdje su vrlo visoki (pred)uvjeti koji nekoga kvalificiraju za određeni posao. Mnoga poduzeća još uvijek nisu shvatila da je u međuvremenu atraktivnost poslodavca jedna od ključnih kompetencija, upozorava Urban.