PRISILNI RAD U PRIVATNOM SEKTORU: Nezakonita dobit drastično porasla na 236 milijardi dolara godišnje
Novo izvješće Međunarodne organizacije rada (ILO), pokazuje da prisilni rad u privatnom sektoru generira 236 milijardi dolara godišnje.
Ukupan iznos nezakonite dobiti od prisilnog rada porastao je za 64 milijarde američkih dolara (37 posto) od 2014., što je dramatičan porast koji je potaknut rastom broja ljudi prisiljenih na rad, kao i većim profitom ostvarenim od iskorištavanje žrtava.
Izvješće ILO-a,, procjenjuje da trgovci ljudima i kriminalci generiraju blizu 10 tisuća američkih dolara po žrtvi, u odnosu na 8.269 američkih dolara (prilagođeno za inflaciju) prije deset godina. Ukupni godišnji nezakoniti profiti od prisilnog rada najveći su u Europi i središnjoj Aziji (84 milijarde dolara), zatim u Aziji i Pacifiku (62 milijarde dolara), Americi (52 milijarde dolara), Africi (20 milijardi dolara) i Arapima države (18 milijardi dolara). Kada se nezakonita zarada izrazi po žrtvi, godišnja nezakonita zarada najveća je u Europi i središnjoj Aziji, a slijede arapske države, Amerika, Afrika te Azija i Pacifik.
– Danas je prisilni rad vrlo profitabilan pothvat niskog rizika. Prisilni rad je posvuda, nema regije koja je imuna niti gospodarskog sektora koji je pošteđen od prisilnog rada, ističući da su industrijski i uslužni sektori zabilježili najviše slučajeva – rekla je, kako piše Lider, zamjenica glavnog direktora ILO-a Manuela Tomei na predstavljanju izvješća.
Prisilno komercijalno seksualno iskorištavanje čini više od dvije trećine (73 posto) ukupne nezakonite dobiti, unatoč tome što čini samo 27 posto ukupnog broja žrtava privatno nametnutog rada. Ove se brojke objašnjavaju ogromnom razlikom u dobiti po žrtvi između prisilnog komercijalnog seksualnog iskorištavanja i drugih oblika nedržavnog prisilnog radnog iskorištavanja – 27.252 dolara dobiti po žrtvi za prvu protiv 3.687 dolara dobiti po žrtvi za drugu, piše u izvješću.
Industrija pa usluge i poljoprivreda
Nakon prisilnog komercijalnog seksualnog iskorištavanja, sektor s najvećim godišnjim nezakonitim profitom od prisilnog rada je industrija, s 35 milijardi dolara, a slijede usluge (20,8 milijardi dolara), poljoprivreda (pet milijardi dolara) i kućanski poslovi (2,6 milijardi dolara). Ti nezakoniti profiti su plaće koje s pravom pripadaju džepovima radnika, ali umjesto toga ostaju u rukama njihovih izrabljivača, kao rezultat njihove prakse prisile.
– Prisilni rad produžava cikluse siromaštva i izrabljivanja i pogađa u srce ljudskog dostojanstva. Sada znamo da se situacija samo pogoršala. Međunarodna zajednica se hitno mora ujediniti i poduzeti korake kako bi se ova nepravda okončala – rekao je Gilbert F. Houngbo, glavni direktor ILO-a.
ILO navodi da je svakog dana u 2021. godini čak 27,6 milijuna ljudi bilo angažirano na prisilnom radu. – Ljudi na prisilnom radu podvrgnuti su višestrukim oblicima prisile, a među najčešćim je namjerno i sustavno uskraćivanje plaća – dodao je F. Houngbo.
U izvješću se naglašava hitna potreba za ulaganjem u mjere izvršenja kako bi se zaustavili nezakoniti tokovi dobiti i počinitelji pozvali na odgovornost. Preporuča jačanje zakonskih okvira, pružanje obuke službenicima za provedbu proširujući inspekciju rada na visokorizične sektore i bolju koordinaciju između provedbe radnog i kaznenog zakona.
Ipak, prisilni rad ne može se prekinuti samo mjerama za provedbu zakona, radnje za provedbu moraju biti dio sveobuhvatnog pristupa kojem je prioritet rješavanje temeljnih uzroka i zaštita žrtava, ističe se u izvješću.