POLJSKA SVE USPJEŠNIJA: Što može od nje naučiti Hrvatska?

Kada kažemo ‘Poljska‘ ne mislimo toliko na njen ekonomski uspjeh, više nam se vrti film radikalnih religijskih koncepata, zabrane pobačaja, izborne pobjede populističkih opcija, žestokoga kritiziranja svakog pokušaja odvajanja EU od SAD-a kakav, recimo, zagovara francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Poljacima se to nimalo ne sviđa, vjerojatno (i) zato što su suštinski orijentirani Europi, prije svega Njemačkoj (u EU članice odlazi 74 posto poljskoga izvoza, od toga 29 posto u Njemačku; kada je riječ o uvozu, 67 posto uvozi se iz država članica, od toga 27 posto iz Njemačke; u Kinu se izvozi zanemarivo, a uvozi svega oko 10 posto), piše Lider.

Uz to, u Poljskoj trenutno posluje 9600 njemačkih kompanija. To, doduše, otvara škakljivo pitanje posljedica njemačke recesije na jedinu europsku zemlju koja nije (pro)patila u prošloj financijskoj krizi. Zato što je primjenila suštinski suprotne mjere ekonomske politike od onih koje je tada vodila ne samo EU nego i globalni ostatak – umjesto restriktivne fiskalne politike Poljska je vodila ekpanzivnu. No, ova je kriza drukčija i ekspanzivna je fiskalna politika na stolu od prvoga dana pandemije. Unatoč tomu, usporavanja u Poljskoj zasad nema. Pa, koliko god političko i religijsko desničarenje bode oči, moramo si priznati da je Poljska ekonomska zvijezda Unije. I da nešto čini drukčije. Što to?

Za razliku od Hrvatske reforme joj nisu teško pale (doduše, nisu legle odmah 1990.), vjerojatno i zato što je poduzetnički duh ostao vrlo živ, komunističke vlasti nikada nisu uspjele ostvariti (potpunu) kontrolu nad malim trgovcima, obrtnicima i poljoprivrednicima. A upravo je poljoprivreda ono što je Poljskoj omogućilo mjesto koje danas drži. Naime, Poljska je dočekala kraj socijalizma s oko 80 posto poljoprivrede u privatnim rukama. Pa, iako se nikada nije mogla mjeriti s produktivnošću danske ili francuske poljoprivrede, rano pristupanje EU tržištu omogućilo joj je ne samo opstanak nego i proboj. Danas je Poljska najveći europski proizvođač mnogih kultura.

No, razlog zašto Poljska grabi prvo mjesto leži u političkim odlukama usmjerenima na to da bude prva. Iako je ni najnovija kriza nije pogodila ove je godine poljski premijer Mateusz Morawiecki najavio svojevrsnu ekonomsko-političku agendu koja se temelji na namjeri Unije da obnovi pokidane lance opskrbe.

– Poljska ima priliku profitirati od toga, jer smo otvoreni za investitore. To je velika stvar – poručio je, ne bez temelja.

Naime, Poljska je 2022. zabilježila još jedan rekord s oko 3,7 milijardi eura inozemnih investicija. Ono što svakako čini razliku jest veličina poljskoga tržišta od 38 milijuna stanovnika što je nesumnjivo ključ privlačenja investitora. Veličina gospodarstva donosi još jednu prednost – takva je država manje ovisna o vanjskim okolnostima.

Mnogi analitičari kao glavno gorivo rasta uzimaju EU fondove. Na tome je tragu i Natalia Zielinska, Poljakinja s hrvatskom adresom i stručnjakinja za EU fondove, koja kaže kako nema sumnje da je uspješno korištenje EU fondova znatno doprinijelo trenutnoj poziciji Poljske.

– EU fondovi su odigrali veliku ulogu, za razliku od Hrvatske gdje su alokacije za poduzetnike znantno manje u odnosu na javne projekte. No, nije stvar u iznosu isplaćenih bespovratnih sredstava nego u kvaliteti samoga procesa programiranja, kasnije i realiziranih projekata. Poljska ima specifičan model, osim glavnih, nacionalnih operativnih programa (kao što su OP konkurentnost i kohezija i OP učinkoviti ljudski potencijal u Hrvatskoj) ona ima i regionalne programe i to za svaku od županija. Ti su regionalni programi prilagođeni stvarnim gospodarskim i društvenim izazovima na lokalnoj razini. U posljednjem VFO 2014-2020, oko 60 posto fondova raspodijeljeno je na središnje, a 40 posto na 16 regionalnih programa. Zahvaljujući pametnoj raspodjeli sredstava Poljska nema jednu vodeću, dominantnu industriju ili sektor nego njih više ovisno o regiji, zbog čega je poljsko gospodarstvo iznimno otporno na krize. No, koliko se god govori o EU fondovima, rastu poljskoga BDP-a više je doprinijelo samo sudjelovanje u otvorenom zajedničkom tržištu – tumači za LIder Zielinska.