O TOME SE GOVORI: Kako je moguće platiti drakonske kazne u prometu?
U samo pet dana otkako su na snazi strože kazne u prometu bilo je čak 3160 prekršaja, a najveća kazna – 24.000 kuna.
“Najviše je prekršaja brzine, kao i inače, oko 30 posto. Interesantno da je sljedeći po broju prekršaja – nevezanje sigurnosnim pojasom. To inače nije bio takav postotak – veći od 20 posto. Ali to je samo na tragu onoga što tražimo – da se sankcioniraju prekršaji zbog kojih se događaju najteže prometne nesreće”, rekao je za RTL Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa.
Iako su kazne rigorozne i dalje je moguće platiti samo dio. Za kaznu do 2000 kuna možete platiti pola odmah na mjestu gotovinom ili karticom. Ako u roku od osam dana platite kaznu u iznosu od dvije do pet tisuća kuna – bit će za trećinu manja. A kazne veće od pet tisuća kuna izriče sud za teže prekršaje.
Kaznu od 24.000 kuna dobio je pijani vozač bez vozačke dozvole u Koprivničko-križevačkoj županiji. No, toliko novca nema nitko uza se.
“Uvijek zakonodavac propisuje određeni raspon visine kazne. I uvijek se sve te olakotne okolnosti trebaju uzeti u obzir. Jer postoji takozvano zakonsko ublažavanje kazni koje imaju cilj da se smanje kazne i uzmu u obzir osobne obiteljske prilike počinitelja, pogotovo ta socijalna kategorija”, govori odvjetnik Krešimir Škarica.
Plaćanje na rate je nekakav izlaz, ali platiti se mora. Jer, Fina će pokušavati dvije godine ovršno naplatiti dug. Ako to ne uspije – kaznu je moguće odraditi radom za opće dobro ili boravkom u zatvoru. Nakon tri godine dug odlazi u zastaru. Ali, ta osoba više ne može voziti niti registrirati automobil.
“Visoka kazna ispočetka – pokazali su povijest i iskustvo – znači određeni uspjeh, ali na kratko vrijeme. Ako je samo visoka kazna rezultat prometne prevencije, onda ona dugoročno ne postiže svrhu, osim ako nije popraćena preventivnim mjerama i edukacijama mladih vozača”, naglasio je Škarica.
Stradavanja na cestama sve je manje, a ovim izmjenama Zakona, nadaju se u policiji, nesreće bi trebale biti još rjeđe. “Do 6. kolovoza imamo 15 posto manje stradalih. A to kad se izražava u ljudskim životima, to je 27 života, hajde nazovimo to na neki način, spašeno, tj. manje poginulih u odnosu na isti dan prošle godine”, ističe Huljak.