NAKON NAPADA NA IZRAEL: Rastu cijene plina i nafte – strah od poremećaja proizvodnje

Cijene nafte skočile su zbog zabrinutosti da bi situacija u Izraelu i Gazi mogla poremetiti proizvodnju s Bliskog istoka, dok je na rast cijene plina utjecalo i zatvaranje cjevovoda na Baltiku.

Cijena sirove nafte (Brent) porasla je za 2,25 dolara po barelu, na 86,83 dolara, dok su cijene u SAD-u također porasle nakon što je eskalirala situacija u Izraelu i Gazi. Iako Izrael i palestinska područja nisu proizvođači nafte, regija Bliskog istoka čini gotovo trećinu globalne ponude. Ovaj Hamasov napad bio je najveća eskalacija između dviju strana u nazad desetak godina. Nakon napada, Zapadne zemlje su odmah osudile isti, dok je glasnogovornik Hamasa, rekao je za BBC da skupina ima izravnu potporu Irana koji je jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte.

Iran je zanijekao umiješanost u napad na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku u nedjelju, izvijestio je Reuters, ali je  iranski predsjednik Ebrahim Raisi izrazio je podršku napadu. Energetski analitičar Saul Kavonic rekao je za BBC, kako prenosi Lider,  da su globalne cijene nafte porasle ‘zbog mogućnosti šireg požara koji bi se mogao proširiti na obližnje velike nacije proizvođače nafte kao što su Iran i Saudijska Arabija‘.

U ponedjeljak ujutro, cijena West Texas Intermediate sirove nafte, američke referentne vrijednosti, porasla je za 2,50 dolara po barelu na 85,30 dolara. – Ako sukob zahvati Iran, koji je optužen da podržava napade Hamasa, do 3 posto globalne opskrbe naftom bit će u opasnosti –  dodao je Kavonic.

Caroline Bain, glavna ekonomistica u Capital Economicsu, izjavila je za BBC-jev program Today da je Iran povećao proizvodnju nafte tijekom ove godine unatoč američkim sankcijama. – Čini se da su SAD zatvorile oči pred stalnim povećanjem iranske proizvodnje ali sad će teško nastaviti s takvim ignoriranjem –  rekla je i dodala kako Capital Economics očekuje da će potražnja za naftom premašiti ponudu u posljednja tri mjeseca godine te da bi to trebalo ‘podržati više cijene‘.

Kavonic je rekao da će oko petine globalne ponude biti ‘držano kao talac‘ ako se prekine prolaz kroz Hormuški tjesnac, što je vitalna ruta  za trgovinu naftom. Hormuški tjesnac ključan je za glavne izvoznike nafte u regiji Zaljeva, čija su gospodarstva izgrađena oko proizvodnje nafte i plina.

Neizvjesnost oko toga kako bi se događaji mogli razvijati sljedećih dana također može potaknuti ulaganja u američke državne obveznice i dolar, koje ulagači tradicionalno kupuju u vrijeme krize – rekao je James Cheo iz banke HSBC, prenosi Lider.

U ponedjeljak je izraelska središnja banka rekla da će prodati do 30 milijardi dolara strane valute u pokušaju da smiri tržišta i podupre vlastitu valutu zemlje, šekel, koja je oštro pala.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., cijene nafte su porasle, dosežući više od 120 dolara po barelu u lipnju prošle godine. Pale su na malo iznad 70 dolara po barelu u svibnju ove godine, ali su od tada postojano rasle jer su proizvođači pokušali ograničiti proizvodnju kako bi podržali tržište.

Saudijska Arabija, veliki proizvođač nafte, rekla je da će u srpnju smanjiti potrošnju za milijun barela dnevno. Druge članice Opec+, skupine zemalja proizvođača nafte, također su pristale na nastavak smanjenja proizvodnje u pokušaju da održe cijene koje im odgovaraju. Inače, zemlje Opeca+  proizvode oko 40 posto  svjetske sirove nafte pa njihove odluke mogu imati veliki utjecaj na cijene nafte na tržištu.

Sukob u Izraelu i zatvaranje cjevovoda na Baltiku podigli cijene plina u Europi

Također, cijene plina u Europi snažno su porasle u ponedjeljak budući da su trgovce zabrinuli oružani sukob u Izraelu i zatvaranje cjevovoda na Baltiku zbog mogućeg curenja plina.

Na središnjoj europskoj platformi za trgovinu plinom u Nizozemskoj TTF cijene su u terminskim ugovorima s rokovima isporuke od mjesec dana porasle za 10 posto u odnosu na zatvaranje trgovine prošli petak, na 41,80 eura po megavat satu (MWh).

Unatoč dvoznamenkastom skoku još su uvijek znatno ispod prošlogodišnjeg vrhunca od više od 300 eura po megavat satu koji je odražavao prekid isporuka iz Rusije i potragu za alternativnim izvorima nabave.

Trgovci objašnjavaju skok zatvaranjem finsko-estonskog plinovoda zbog pada tlaka tijekom vikenda. Finski operater ne isključuje mogućnost curenja plina, dodajući da još pokušava utvrditi uzrok pada tlaka.

Incident još ne predstavlja prijetnju europskoj opskrbi plinom, ali naglašava ranjivost opskrbne mreže.

Trgovci povezuju poskupljenje i s izglednom eskalacijom sukoba u Izraelu nakon napada palenstinske oružane skupine Hamas.