KRALJEVI I KNEŽEVI: Monarsi „vladaju“ u dvanaest europskih zemalja

Povodom smjene na prijestolju u Danskoj podsjećamo da monarsi „vladaju“ u dvanaest europskih zemalja. U ostatku svijeta ima kraljeva, careva, emira i sultana – a neki od njih još imaju i stvarnu moć.

Smjena generacija u jednoj od sedam europskih kraljevskih kuća koje još vladaju. Nakon Nizozemske i Belgije (2013.), Španjolske (2014.) i Velike Britanije (2022.), sada je na redu Danska.

Naime, danska kraljica Margareta II. u dobi od 83 godine u nedjelju (14.1.) poslije 52 godine odlazi s prijestolja. Novi kralj bit će njezin sin Frederik.

Time je Danska u trendu – osim u Velikoj Britaniji, monarsi rijetko umiru na čelu zemlje. Sve češće prijestolje predaju ranije. Frederiku je već 55 godina i za ovaj dan se sprema cijelog života. Kako kaže njegova biografkinja, Frederik dugo nije želio takav život. „Neću biti kralj”, navodno je kao dijete govorio svojoj dadilji.

Ali, buntovnička vremena su odavno prošla. Sa svojom suprugom Mary, koja dolazi iz Australije, Frederik se pobrinuo i za nasljednike. Osamdeset posto Danaca zadovoljno je svojim prestolonasljednikom.

Smjena se čeka u još dvije skandinavske zemlje. Švedska princeza Viktorija trebala bi naslijediti oca Carla XVI. koji je na tronu pola stoljeća. Norveški princ Haakon na redu je poslije svog oca Haralda V. (86) koji se, zbog lošeg zdravlja, slabo pojavljuje u javnosti.

Papa je najjači

Sve kraljevske kuće Europe imaju tek reprezentativnu ulogu, nijedna nema pravu političku moć. To vrijedi i za vojvodu u Luksemburgu i kneza u Lihtenštajnu.

Doduše, knez Albert koji vlada Monakom je donekle izuzetak – on ima šire ovlasti. Andorom pak vladaju dva kneza – jedan je uvijek španjolski biskup, drugi – francuski predsjednik. Dakle, Emmanuel Macron je pomalo i knez.

Pravi izuzetak u Europi je jedina izborna monarhija – Vatikan. Papa Franjo nije samo vjerski poglavar svih katolika, već i apsolutni vladar najmanje države svijeta, smještene usred Rima.

Život kao sapunica

„Mislim da većinu građana država s monarhističkim uređenjem njihova monarhija zabavlja“, kaže za Deutsche Welle povjesničarka Monika Wienfort, odlična poznavateljica plemstva. Kako je rekla, ni u jednoj od monarhija nema ozbiljnih nastojanja da se proglasi republika, iako tu i tamo ima sitnih prosvjeda.

Kraljevske kuće danas žive od tradicije, ali i zanimanja žutog tiska za njih, od skandala ili skladnog obiteljskog života koji se nekad predstavlja kao život običnih ljudi, a nekad i suprotno, uz puno pompe.

„Naš život je čista televizijska sapunica”, rekao je današnji britanski kralj Charles jednom ranije. Njegov otac Filip je dinastiju Windsora nazvao firmom koja dobiva novac od poreznih obveznika, a zauzvrat treba isporučiti lijepe slike i biti uzor.

Neki monarsi stvarno vladaju

Nešto više od petine država (22 posto) na svijetu su monarhije. U četrnaest država izvan Europe je engleski kralj i dalje službeno na vlasti, recimo u Kanadi ili Australiji. Japan je jedino preostalo carstvo.

U pet zemalja monarh ima apsolutnu vlast bez ikakve parlamentarne ili sudske kontrole – Brunej, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Esvatini.

Azijska država Malezija je jedina velika izborna monarhija. Ondje sultani devet provincija biraju kralja – to je trenutno Abdullah Shah. U Ujedinjenim Emiratima se na dužnosti vladara rotiraju emiri različitih emirata.

Na Bliskom istoku, doduše, nema bulevarskih medija koji bi otkrivali skandale s dvora ili se usudili kritizirati monarhe.

U Europi je pak zanimanje ogromno. Britanska kraljevska kuća je „lider na tržištu“, interes za njihovu blago disfunkcionalnu obitelj nikada ne jenjava.

„Fascinacija počiva na spektaklu u svakodnevnom životu”, rekla je Monika Wienfort. Monarsi, kaže, rade obične stvari – vjenčavaju se, podižu djecu, umiru – ali u luksuzu, uz rituale, uz kočije, uniforme, raskošne haljine i dvorce.

Bogati i „siromašni” kraljevi

Najbogatiji kralj je onaj tajlandski, Rama X., čiji imetak američki magazini procjenjuju na 30 do 43 milijarde dolara. U Europi je to lihtenštajnski knez Adam II. s 3,5 milijardi dolara. Kralj Charles ima nešto manje od dvije milijarde dolara privatne imovine.

Danska kraljica Margareta će svom sinu u nedjelju prepustiti prilično mršavih trideset milijuna dolara. „Najsiromašniji” monarh Europe je španjolski kralj koji ima samo deset milijuna dolara.