KORUPCIJA IZJEDA HRVATSKU: Da je ona raširen problem misli 98 posto građana!
U borbi protiv korupcije Europska komisija predlaže da se u koruptivna djela uz podmićivanje uključe pronevjera, trgovanje utjecajem, zloporaba položaja, ometanje pravde i nezakonito bogaćenje te da i strani državljani budu sankcijama kažnjeni za korupciju – zamrzavanjem imovine koju imaju u EU-u i zabranom ulaska na teritorij Unije.
Znamo da je Hrvatska premrežena koruptivnim kanalima koji sežu od mjesne samouprave do vrhova vlasti. Međutim, korupcija svrbi i Europsku uniju u cjelini, zbog čega je Europska komisija prošlog tjedna donijela dokument u kojem predlaže stroža pravila za borbu protiv korupcije. Dijelom je to zbog mantre o poštenju, ali sasvim sigurno još više zbog 120 milijardi eura. Toliko, naime, i to prema konzervativnim procjenama, svake godine izgubi gospodarstvo EU-a. Riječ je o gotovo dvogodišnjem hrvatskom BDP-u, odnosno o gotovo pet državnih proračuna, ili o dvije trećine proračuna Europske unije, piše Lider.
Kakvi su zapravo razmjeri korupcije – ne zna se. Zna se tek koliko je slučajeva otkriveno i procesuirano, koliko je ljudi uhićeno, optuženo i osuđeno te koliko su novca zamračili. Ali to je tek vrh ledenog brijega. Ispod površine je golem dio neotkrivenih koruptivnih djela. Zato postoje samo podaci o dojmu. A dojam je ispitanika iz prošlogodišnjeg istraživanja Eurobarometra o raširenosti problema korupcije sljedeći: da je korupcija raširen problem, misli 68 posto građana EU-a, ali i čak 94 posto ispitanika u Hrvatskoj. Time smo se, očekivano, plasirali na ‘odlično‘ drugo mjesto, koje dijelimo s Ciprom, iza nedostižne Grčke, u kojoj je percepcija korupcije na 98 posto. S druge su strane korupcijske klackalice skandinavske države – Danska (16 posto) i Finska (17 posto).
Ispitanici misle da su davanje i primanje mita te zloporaba ovlasti u svrhu osobne koristi najrašireniji kod političkih stranaka i političara (od nacionalne do lokalne razine). U tome se hrvatski ispitanici uvelike slažu s ostatkom EU-a. No Europljani vjeruju da imaju poštenije dužnosnike koji dodjeljuju javne natječaje, izdaju građevinske i poslovne dozvole te znatno više od nas vjeruju u svoje sudstvo te policiju i carinu. Upravo u tim dvjema kategorijama najveća je razlika u percepciji korupcije (naravno, na štetu hrvatskih institucija), a slijede porezne vlasti i državno odvjetništvo.
Traži se veća transparentnost
S druge strane, postoje samo dvije od 15 kategorija koje su u Hrvatskoj ‘manje koruptivne‘ od prosjeka EU-a. To su privatna trgovačka društva te banke i financijske institucije. Ipak, ne treba vjerovati u besprijekorno poštenje domaće poslovne zajednice. Kako poslovati pošteno ako se ‘zna‘ da se na javnom natječaju ne može pobijediti bez malo podmazivanja i da se građevinska ili druga dozvola ne može dobiti bez plave kuverte? Uostalom, u svim procesuiranim slučajevima istrage se vode prema političarima i dužnosnicima te prema suosumnjičenicima iz redova poduzetnika i menadžera.
Istrage se, naravno, vode i zbog mućki s podjelom novca iz fondova EU-a. A u utorak su konzultanti koji se bave fondovima EU-a predložili poboljšanja u sustavu pripreme i provedbe projekata. Traže veću transparentnost, brzinu i jednostavnost cijelog postupka. Predsjednica HUP EUPRO-a Natalia Zielinska založila se za unifikaciju procedura i univerzalni protokol odobravanja sredstava te da kriteriji bodovanja i načini dodjele budu dostupni javnosti. – Primjerice, nakon završetka određenog postupka dodjele treba biti javno objavljena lista ‘sretnih dobitnika‘, to jest poduzetnika, ali isto tako i ostvareni bodovi, kako bi se mogla dobiti široka slika o cjelokupnom sustavu – smatra Zielinska. Ocijenila je i da dijalog sustava s pomoću ‘pitanja i odgovora‘, čiji je cilj objašnjavanje natječaja, ne zadovoljava.
– U Hrvatskoj još nedostaje dovoljno kvalitetan dijalog i transparentnost u donošenju ključnih odluka – naglasila je. A u sustavu koji pati od takvih problema ima itekako mnogo posla za domaća tijela gonjenja, ali i za Tamaru Laptoš i europsko tužiteljstvo.