KNJIŽEVNICA ROSIE KUGLI: Akademik Pavličić kaže da još neki za Ilicu 30 kažu “kod Kuglija”
Nova sezona Kulturnog četvrtka u Hrvatskom državnom arhivu počela je predavanjem o povijesti razvoja zagrebačkog i hrvatskog knjižarstva ispričanu kroz knjigu „Tragovi u vremenu“ autorice Rosie Kugli.
Povijest zagrebačkog knjižarstva usko je vezana uz knjižaru „Kugli” koja je krajem XIX. i tijekom cijelog XX. stoljeća bila sinonim za kulturna događanja u Zagrebu. Okupljala je pisce, nakladnike i novinare te utabala put nakladničkoj kući „Mladost”, jednoj od najznačajnijih nakladničkih kuća u bivšoj Jugoslaviji. Knjiga „Tragovi u vremenu“ dosljedno prate život i rad Stjepana Kuglija koji je Zagreb činio središtem knjižarstva ovih prostora. Međutim, prati i vrijeme rata i društvene metamorfoze koja se pokazala kao najveći kamen spoticanja.
Dok čitamo o sjajnim rješenjima koja su trebala privući novu publiku i doslovce književno opismeniti državu, dok saznajemo o prvim časopisima, kuharicama i bibliotekama za mlade, povijest na velika vrata donosi prvo nacionalizaciju, a zatim privatizaciju vlasništva, dva toliko oprečna procesa u kojima se knjižara Kugli nijednom nije spašavala. Naprotiv, ostavljena je da istrune kao relikt nekih prošlih vremena, bez svijesti o više od 4000 knjiga koje su obogatile tolike domove i umove naših sunarodnjaka.
Kultno mjesto nekadašnjih književnih susreta, razgovora i kupnje vrijednih knjiga danas je popularna trgovina s odjećom, ali akademik Pavao Pavličić u predgovoru s pravom ističe da još uvijek postoje oni koji za Ilicu 30 govore „kod Kuglija“.
U sklopu predavanja gđa Rosie Kugli osvrnula se na kronologiju uspona i pada knjižare uz priču o povijesti jedne obitelji i razvoju knjižarstva i čitateljske publike kroz nešto više od pola stoljeća i omiljene naslove koji su ostali kao trajna uspomena na zlatna vremena knjige. Knjiga nosi snažnu pouku koja se toliko puta ponovila kroz povijest – ono što nedovoljno cijenimo i branimo osuđeno je na propast, a propast knjige značila bi propast kulturnoga bića, temelja na kojem se gradi nacionalni identitet.