IZ STRUČNOG KUTA: Kako se radi sigurnosna provjera i koliki joj je rok trajanja

Gost središnjeg Dnevnika HTV-a bio je Bruno Pavić, stručnjak za sigurnost, bivši djelatnik SOA-e. Prema zakonu, postoje tri vrste sigurnosnih provjera. Ona koja se radi kada je riječ o imenovanju dužnosnika jest temeljna sigurnosna provjera. Pavić je objasnio tko je sve obvezno mora proći.

– Temeljnu sigurnosnu provjeru, između ostalog, prolaze suci, zaposlenici sigurnosno-obavještajne agencije, prolaze djelatnici PNUSKOK-a, DORH-a. Zakon o sigurnosnim provjerama isto tako poznaje i osobe koje moraju proći sigurnosnu provjeru za pristup povjerljivom podatku, što u ovom slučaju nije bio, rekao je za HRT Pavić.

Objasnio je kako izgleda temeljna sigurnosna provjera, što se sve radi, što je obuhvaćeno i kako se ispituje.

– Vi na početku ispunite upitnik za temeljnu sigurnosnu provjeru koji obuhvaća sve, od vaše punoljetnosti do danas, do zaposlenja i ti navodi se provjeravaju. Upitnik dostavljate čelniku tijela, čelnik tijela to dostavlja SOA-i i onda SOA radi po tome. Ako ste vi, primjerice, rođeni u Splitu, živite u Rijeci i radite u Zagrebu onda vas provjeravaju tri centra SOA-e i to sve šalju u središnjicu, koja to objedinjuje i na kraju daje mišljenje, detaljno je objasnio Pavić.

Na pitanje znači li to da se širi krug ljudi zapravo bavi jednim, pojedinačnim slučajem, rekao je da je to tako ako se radi o više gradova.

– Ako se radi o osobi koja je boravila na različitim adresama, školovala se u različitim gradovima, radila na različitim mjestima, onda se mora uključiti više centara SOA-e, ne samo jedan, izjavio je.

Pavić je rekao i kada se poseže za poligrafskim ispitivanjem uz pristanak osobe koja se ispituje.

– Poligrafsko testiranje za djelatnike SOA-e je obvezno, dakle svi koji se zapošljavaju u SOA-u prolaze poligrafsko testiranje. U slučaju da ima nekakvih nejasnoća u upitniku i u slučaju da ima nekakvih indicija ili sigurnosno interesantnih stvari, onda se može posegnuti za poligrafom, istaknuo je Pavić.

 Kada se jedan slučaj obradi, kada se prikupe svi podaci, komu se to dalje šalje?

– Kad se prikupe svi ti podaci, napravi se jedno izvješće koje radi središnjica SOA-e i onda to šalje naručitelju. U slučaju glavnog državnog odvjetnika, šalje se čelniku tijela, a u slučaju kad se radi o pristupu klasificiranim podacima, onda se šalje Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS), objasnio je Pavić.

Naveo je kako nema otvorenog prostora za neku vrstu manipulacije i da nitko ne može utjecati na to što sadržava dosje.

– Kolege iz SOA-e to rade vrlo profesionalno, vrlo temeljito i prate postupovnost i tu jednostavno nema prostora za nikakve manipulacije. Jedina osoba koja to može napraviti je ravnatelj, ali to bi se onda u hijerarhiji znalo da se nešto izmijenilo. To je jako ozbiljna stvar i tu nema prostora za manipulaciju, istaknuo je.

Što se tiče dosjea, rekao je da su unutar SOA-e svi ti podaci zapisani i da se vode u arhivi.

– U svakom trenutku, ako trebate neki podatak, možete doći do njega, rekao je Pavić.

Objasnio je i što se događa ako netko ne prođe provjeru.

– SOA ne daje rješenje “može” ili “ne može”. SOA daje mišljenje i onda u tom slučaju čelnik tijela, odnosno UVNS u slučaju pristupa klasificiranim podacima, odlučuje što će s tim podatkom. Dakle, SOA tu radi samo taj dio posla koji se odnosi na mišljenje, naglasio je Pavić.

 Rok trajanja sigurnosne provjere

Temeljna sigurnosna provjera ima svoj rok trajanja, to je pet godina. Potom se radi obnova.

– Kod obnove provjere uzimaju se novi relevantni podaci, a isto tako se prođu stari da se vidi je li bilo kakvih izmjena i dopuna. Onda se ti podaci ponovno provjeravaju i naravno radi se razgovor s provjeravanom osobom. I onda se neki podaci unutra koje imate mogu kroz razgovor vidjeti kako je došlo do promjene, objasnio je Pavić.

Što se tiče Ivana Turudića, posljednja sigurnosna provjera bila je 2019. godine i sad mu to onda upravo negdje istječe.

– On bi sad trebao ponovno proći tu provjeru, rekao je Pavić te dodao kako SOA u svojem godišnjem izvješću navede koliko je bilo sigurnosnih provjera te da je to oko tisuću godišnje.