IDE ZIMA: Evo što kažu prognostičari kakva će biti

Najnovije izračune i službenu sezonsku prognozu za Hrvatsku objavili su stručnjaci DHMZ-a i među ostalim napisali: “vrlo je velika vjerojatnost da će zima 2023./2024. biti toplija od klimatološkog prosjeka” te da će “količina oborine biti uglavnom veća od višegodišnjeg srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze”.

Još malo detaljnije, po mjesecima, za temperaturu su napisali: “veće odstupanje srednje mjesečne temperature od srednjaka izgledno je u prosincu te siječnju, dok se manje pozitivno odstupanje očekuje u veljači. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili čak osjetno ispod prosječnih, ali će zimu u cjelini najvjerojatnije obilježiti iznadprosječna toplina.” A za oborinu: “u većem dijelu Hrvatske postoji signal za pozitivno odstupanje količine oborine od prosjeka u sva tri mjeseca, uz vjerojatnost nešto veću u veljači nego u prosincu i siječnju.”

A još detaljniju dugoročnu prognozu za “Klimatski izazov” Prvog programa Hrvatskog radija pripremio je Krunoslav Mikec, dipl. ing., voditelj Službe za vremensku analizu, verifikaciju i prognostičke sustave DHMZ-a, stručnjak koji dugoročne vremenske prognoze za Hrvatsku priprema već više od 10 godina i jedan je od trenutačno najboljih hrvatskih poznavatelja podataka koji se, i kako, mogu interpretirati kao dugoročna vremenska prognoza.Krunoslav Mikec, dipl. ing.: “Što se Hrvatske tiče, prema trenutačno dostupnim prognostičkim izračunima, vrlo je velika vjerojatnost relativno blage zime uz dosta oborine – većinom kiše. I prosinac i siječanj i veljača trebali bi biti topliji od prosjeka iz razdoblja 1991. – 2020., odnosno zima bi u cjelini mogla biti slična kao prošlih nekoliko zima.

Sinoptički gledano česte bi ponovno trebale biti ciklone, i to posebno one sredozemne, koje osim vlage i oborine ne donose jača zahladnjenja, nego uz južinu – relativno visoke vrijednosti temperature zraka, kao što je to bio slučaj u drugom dijelu jeseni. Posebno se to odnosi na noćne i jutarnje, odnosno najniže dnevne vrijednosti temperature, koje će vjerojatno zamjetnije odstupati od prosječnih vrijednosti za zimske mjesece.

Prosinac će početi južinom i iznadprosječnom toplinom i nastaviti se razmjerno hladnim vremenom, i dalje uz povremenu oborinu, pri čemu će uglavnom u višim područjima padati i snijeg. U drugom dijelu mjeseca vjerojatno toplije, uz prevladavajuću južinu te i dalje s relativno čestom kišom jer bi nam s jugozapada mogao pritjecati topao i vlažan zrak.

U siječnju ne bi trebalo biti neke veće razlike, no ipak u dijelu mjeseca povećana je vjerojatnost hladnijeg razdoblja sa snijegom u unutrašnjosti.Ni veljača prema prognostičkim izračunima ne donosi dugotrajniju stabilizaciju atmosferskih prilika. Dapače, izgledniji je nastavak promjenjivog i razmjerno toplog vremena s povremenom oborinom, koja uz hladnije prodore može biti i snijeg, no u većem dijelu Hrvatske uglavnom bi padala kiša. Zanimljivo je primijetiti kako prognostički izračuni daju umjerenu vjerojatnost da veljača u prosjeku bude hladnija od siječnja, koji je na kopnu inače najhladniji mjesec u godini.

Za kraj valja napomenuti kako dugoročne prognoze imaju određenu kvalitetu – u smislu procjene odstupanja od prosjeka srednje mjesečne i pogotovo sezonske temperature zraka te ukupne mjesečne i sezonske količine oborine, no za preciznije i detaljnije informacije na vremenskoj skali unutar jednog tjedna, nekoliko dana ili samo jednog dana treba pratiti svakodnevne i dnevne i tjedne vremenske prognoze dostupne na mnogobrojnim medijskim platformama DHMZ-a i HRT-a, uključujući i HRT METEO, aplikaciju za pametne telefone.”