I DALJE PRVI ČOVJEK LJEVICE: Vodit ću SDP na moćan način i HDZ-u još više tjerati strah u kosti

SDP-ovo članstvo danas je izabralo novog predsjednika stranke. Zoran Milanović, dosadašnji predsjednik, na unutarstranačkim izborima pobijedio je svog protukandidata Zlatka Komadinu, potpredsjednika stranke.

“Čestitam Zoranu Milanoviću na izboru za predsjednika SDP-a”, rekao je Komadina, stisnuo ruku svom rivalu i nastavio: ”Kako sam govorio u kampanji dva su kandidata, ali treba biti jedan SDP. Hvala svima koji su glasali za socijaldemokraciju”. Komadina je istaknuo da mu je žao što članice i članovi nisu izabrali promjene, ali da se njihovu volju mora poštivati. – Zoran Milanović pošteno je dobio ove izbore – kazao je Komadina, nakon kojeg se prisutnima obratio novi-stari šef SDP-a.

“Drugarice i drugovi, hvala vam na povjerenju. Bila je ovo žestoka utakmica. Međutim, tko god misli da je ovo oslabilo SDP, grdno se vara. Ovim smo pokazali da smo jedna moderna, progresivna, otporna europska stranka koja zastupa univerzalne, ali i naše domaće tradicionalne vrijednosti. Podijelili se nismo. Kada su vrijednosti i politike u pitanju razlika ima, ali jako malo. Mi nismo monolit, jer monolit kad ga udariš nečim tvrdim se pretvori u prah. Mi smo stijena, primorska, dalmatinska…Ovo je bilo samo održavanje mišićnog i mentalnog tonusa za borbu za vlast u Hrvatskoj. Poštenu, demokratsku vlast da se vratimo tamo gdje smo ostavili Hrvatsku raste, našu dragu i jedinu Hrvatsku, i naš dragi SDP koji je danas jak jednako kao i jučer. Živio SDP, živjela Hrvatska”, kazao je Milanović.

Podsjećamo, sukladno statutu stranke, izbori su održani po načelu “jedan član – jedan glas”, po kojemu su održani i 2012., no tada je Milanović za predsjednika potvrđen kao jedini kandidat. Članovi stranke glasovali su na biračkim mjestima u općinskim, gradskim i mjesnim organizacijama između 9 i 18 sati, osim u organizacijama s manje od 30 članova kojima je omogućeno da birališta otvore kasnije.

“Mislim da ću uvjerljivo pobijediti, a nakon toga ću nastaviti raditi ono što sam radio ovih osam i pol godina – okupljati SDP i hrvatsku ljevicu, jer da to tako nisam radio, ne bismo pobjeđivali na predsjedničkim izborima, a kamoli na parlamentarnim izborima, gdje sam okupljao, a okupljam i dalje na jedan vrlo moćan način koji je HDZ-u utjerao strah u kosti. Tako će biti i dalje, još i gore po njih”, izjavio je Milanović nakon što je glasovao u Zagrebu.

Upitan što se može očekivati nakon 21 sat, kada se očekuju izborni rezultati, te hoće li biti revanšizma pobjednika prema poraženom, Milanović je odgovorio da se ništa neće dogoditi jer će nastaviti voditi stranku. “Ma neće biti ništa, nastavit ću voditi SDP. U SDP-u će i dalje stolovati neotuđivo pravo na neargumentiranu kritiku, pa katkad i klevetu i to je tako. Mi tako funkcioniramo”, poručio je.

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović rođen je 30. listopada 1966. u Zagrebu. Oženjen je i otac dvojce sinova, Ante Jakova i Marka.

Odrastao je na zagrebačkom Trnju, a po završetku osnovne škole 1991. godine upisao je srednju školu – Centar za upravu i pravosuđe (CUP). Četiri godine kasnije upisuje Pravni fakultet u Zagrebu, no sveučilišnu nastavu počeo je pohađati godinu kasnije zbog služenja vojnog roka.

Bio je uspješan student i dobitnik rektorove nagrade.

Nakon završetka fakulteta zaposlio se na Trgovačkom sudu u Zagreb, u od 1993. godine radi u Ministarstvu vanjskih poslova. Godinu iza, kao pripadnik OESS-a otišao je u mirovnu misiju u Azerbejdžan.

Milanović je 1996. imenovan savjetnikom u hrvatskoj misiji u EU i NATO-u u Bruxellesu, gdje je 1998. završio poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava te stekao titulu magistra.

Krajem 1999. godine sa suprugom Sanjom Musić vratio se u Zagreb i učlanio u SDP.

Kada je u travnju 2007. godine preminuo tadašnji čelnik stranke Ivica Račan, u SDP-u su tek nešto više od pola godine prije izbora morali organizirati izvanredne unutarstranačke izbore, a Milanović je objavio kandidaturu za predsjednika.

Početkom lipnja 2007. izabran je za predsjednika SDP-a, a poziciju je potvrdio i na redovnim stranačkim izborima u svibnju 2008. godine.

Sa SDP-om je na parlamentarnim izborima u studenom 2007. doživio poraz pa je iduće četiri godine bio na čelu oporbe kao predsjednik SDP-a, ali i saborski zastupnik.

Više sreće na izborima imao je 4 godine kasnije kada je s Kukuriku koalicijom osvojio 80 mandata u parlamentu i postao hrvatski premijer.

Na posljednjim izborima ostao je sa SDP-om u oporbi, jer njegova koalicija Hrvatska raste nije uspjela, zbog poznatih natezanja i odustajanja Mosta, dogovoriti s njima suradnju.