DIVLJAJU CIJENE HRANE: Poskupjelo je voće, povrće, ulje, žitarice – čeka se kad će meso, mlijeko, jaja…

U Hrvatskoj je poskupjelo gotovo sve – voće, povrće, ulje, žitarice. Ove smo godine imali ekstremne vremenske pojave i nastradale su mnoge kulture. Usto i koronakriza utjecala je na promjene na tržištu.

– Nalazimo se na otvorenom europskom tržištu i manje više cijene koje se pojavljuju na tržištu EU-a prelijevaju se i na hrvatsko tržište, istaknula je za HRT Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambeno-poljoprivrednu industriju, dodavši kako je rast cijena na europskom tržištu više izražen nego što smo ga mi dosada imali.

Dodala je i kako su se domaći potrošači prošle godine na počeku ‘lockdowna’ zbog osjećaja sigurnosti, potrebe za zdravijom i kvalitetnijom hranom, okrenuli masovno domaćoj proizvodnji.

– Naši proizvođači, jedan dio mlađi i obrazovaniji uspio je uspostaviti web portale, internetsku prodaju, dostavu… i tada je potrošnja domaćih proizvoda porasla, a imali smo nešto manji uvoz, što je najvećim dijelom uvjetovano smanjenjem turističke potrošnje, rekla je Blažić.
Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, rekao je kako jedno povećanje cijena vuče drugo, te da se možemo očekivati i poskupljenje proizvoda životinjskog podrijetla.

– Proizvodnja hrane je tvornica pod vedrim nebom. Na nju utječu klimatski uvjeti, koji su ove godine bili vrlo izraženi. Proizvodnja ovisi od godine do godine, sezone do sezone, ali do sada nije bilo značajnog poremećaja. Ove godine na nju je utjecaja i korona kriza i poremećaj na globalnom financijskom tržištu.

Istaknuo je da će se danas sastati s premijerom kako bi vidjeli kako pomoći stočarima.

– Stočarska proizvodnja u svim sektorima je apsolutno ispod proizvođačke cijene i to se neće moći održati. Otkupna cijena svinjetine u Hrvatskoj je 7,30 kuna. To je apsolutno nemoguće proizvoditi. Osnovna proizvodna cijena je između 11,5-12 kuna, rekao je Jakopović istaknuvši kako će se u određenom vremenu cijene mesa i mliječnih prerađevina i jaja morati povisiti.I Blažić se složila kako su poljoprivredni proizvođači u sektoru proizvodnje mesa i mlijeka u teškoj poziciji i da trpe posljedice velikog rasta žitarica.

– U hrvatskoj poljoprivredi cijeli niz godina postoje problemi. Najveći udar imali smo kad smo ušli u Europsku uniju. Nakon toga smo od 2015. pokazali da naša poljoprivredna proizvodnja raste. Sve je jako sporo, velika su ulaganja u poljoprivredu, ali ona i moraju biti velika jer cijela poljoprivredna proizvodnja EU-a počiva na toj zajedničkoj poljoprivrednoj politici, odobravanju određenih potpora i država radi cijeli niz intervencija kako usmjeriti tu poljoprivrednu proizvodnju prema našim potrebama.Kad je riječ o intervencijama Jakopović je rekao kako postoji nekoliko mogućnosti – financijska intervencija, pojačana inspekcija i nadzor jer je dosta lažno deklariranih proizvoda, te smanjenje proizvodnih troškova i povećanje konkurentnosti koristeći se zelenom energijom.

– Često poljoprivredu doživljavamo kao socijalnu kategoriju u koju se daje puno sredstva i radi održavanja života na selu, ali smatram da najveći dio sredstava treba otići u podizanje poljoprivredne proizvodnje jer ako se osigura ljudima da na selu mogu kvalitetno živjeti, da imaju posao, onda nećemo imati niti iseljavanje i bit će lakše raditi tu ruralnu infrastrukturu. Trebali bi se opredijeliti za ulaganja u samu poljoprivrednu proizvodnju, investicije, digitalizaciju. Danas je poljoprivreda bogata novim znanjima i tehnologijama i tu treba dosta novca. To su prioriteti u koje treba ulagati više sredstava nego što smo ulagali do sada, zaključila je Blažić.