BRŽE DO OBNOVE: Možemo predstavili 10 točaka – evo o čemu se radi

Klub zastupnika Zeleno-lijevog bloka (Možemo! i Nova ljevica) osvrnuo se na temu Vladinog programa obnove privatnih nekretnina u Zagrebu i na Baniji.

Izvor: Media servis

Povod su pronašli u sutrašnjem predstavljanju novog ministra graditeljstva na sabornskim odborima Branka Bačića. Sandra Benčić istaknula je 10 točaka koje je potrebno ispuniti kako bi ljudi koji žive u kontejnerima sljedeći Božić i Novu godinu dočekali u svojim kućama.

Traže od Vlade da se centraliziraju svi procesi obnove u jednu instituciju kako bi se ubrzao birokracijski proces. Benčić navodi kako je prioritet Vlade do sada bila organizirana obnova no, većina zahtjeva se odnosi na samoobnovu.

“Kod samoobnove, da bi ona krenula, da bi ona postala zamašnjak obnove treba napraviti nekoliko stvari. Prva ključna stvar jest osigurati pristup financijskim sredstvima ljudima za financiranje samoobnove i to putem HBOR-ovih kreditnih linija koje imaju vrlo niske ulazne kriterije, vrlo nisku kamatnu stopu i koji će se onda po završetku radova zatvarati sredstvima države i lokalnih samouprava. Na taj način je ono što ćemo dobit da ljudi odmah mogu krenuti sa samoobnovom.”

Ukoliko HBOR ne može financirati takve kredite Benčić tvrdi kako bi Vlada trebala koristiti komercijalnu banku koju ima u vlasništvu, odnosno HPB. Također, osrvnuli su se i na problem obnove privatnih kuća, i to onih koje treba ponovno izgraditi.

“Država treba ponuditi da će u roku od šest do dvanaest mjeseci svima koji pristanu na montažne kuće dati te kuće. Naime, činjenica da se masovno ide na gradnju produžuje te rokove obnove. Montažne kuće danas su visoko energetski učinkovite i daleko otpornije na potrese nego što su to građene kuće vrlo često. Zbog toga smatramo da država treba organizirati naše proizvođače montažnih kuća.”

Također, predlažu da država potakne izradu montažnih kuća u pogođenom području kako bi na taj način dali i ekonomski poticaj za razvoj Banije. Benčić se osvrnula i na obnovu stambenih zgrada. Tu su najveći problemi imovinsko-pravni odnosi i potreba 51% stanara da pristane na samu obnovu. I za taj problem nude svoj prijedlog rješenja.

“Način na koji treba definirati konstrukcijsku obnovu jest da je to obveza i države i stanara jer se radi o pitanju javne sigurnosti. Radi se o javnoj sigurnosti. S obzirom da to država financira u 100% iznosu smatramo da je primjereno da je to obaveza i države i stanara a ne pitanje dobrovoljnosti.”

Najveći problem Benčić vidi u broju projektanata i izvođača radova koji se javljaju na otvorene natječaje. Jednostavno u Hrvatskoj ne postoji dovoljan broj stručnih ljudi kako bi se pokrile sve potrebe. Iz tog razloga Benčić predlaže da se natječaji otvore i za strane tvrtke koje mogu ponuditi prihvatljive cijene te brzi rok isporuke. Također dodaje kako se treba uvesti dinamički sustav javne nabave.

“To vam doslovno omogućava da kažete da ćete u sljedećih 5 ili 10 godina imati 6 milijardi eura obnova kuća i zgrada. I svi koji zadovoljavaju osnove uvjete ulaze u tzv. bazen tvrtki koje će, kada se prikupe 10 kuća, u roku od 10 dana moraju dati ponudu cijene i ugovaraju se radovi, a najbolji dio je da žalbe ne odgađaju izvršenje ugovora.”

Benčić je predložila i dodatni poticaj za sudjelovanje građevinskih tvrtki u poslovima vezanim uz obnovu.

“Sve što ide preko javne nabave, kao dodatni kriterij bodovanja stave dodatne bodove za sve tvrtke koje sudjeluju u obnovi, bilo u Baniji, bilo u Zagrebu. Na taj ćemo im način honorirati to sudjeluju u obnovi, a s druge strane potaknuti sve na tržištu da u tome sudjeluju jer će znati da će im za velike infrastrukturne projekte koji su im zanimljivi to donijeti dodate bodove.”

Također, kako bi sama obnova imala svrhu treba se zadržati i stanovništvo. Stoga, saborska zastupnica Urša Raukar-Gamulin predlaže da se povise plaće državnim službenicima koji rade na području Banije te da se zadrži što više mladih jer…

“Banija bez mladih apsolutno nema perspektive. Prema tome ta briga za cijelu zajednicu na Baniji je neophodna. To znači više zaposlenika u lokalnim službama, više vozila, bolja prometna povezanost, suradnja koja je izuzetno važna s neprofitnim i poslovnim sektorom i naravno, kao što i cijelo vrijeme govorimo, manje birokracije.”