CIJENE HRANE DIVLJAJU: U mjesec dana čak 12,6 posto, a domaći poduzetnici odustaju – zašto?

Pandemijsko razdoblje je okrenulo ljude prirodi, ali i potražnji za zdravijim domaćim namirnicama. Istovremeno, cijene hrane su prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu porasle za 12,6 posto u ožujku u odnosu na veljaču 2022. godine, što predstavlja ogroman skok.

Izvor: Media servis

Žitarice i biljna ulja su dostigle najviše razine. A gdje je Hrvatska domaća proizvodnja u toj priči?

Ljudi se okreću prirodi, ali ne i poljoprivredi, kaže u razgovoru za Media servis poljoprivrednik i poduzetnik Hrvoje Kolman. Paradoks je da je potražnja sve veća, a proizvodnja manja. Kolman je 2008. započeo sa povezivanjem domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i kupaca domaće hrane. Dostava na kućni prag, kupovina izravno od proizvođača, dostatna ponuda domaćih proizvoda, zvuči idealno. Projekt koji povezuje proizvođače i potrošače ipak ima jedan ali….

“Mi koji se time bavimo primjećujemo već godinama da proizvodnja pada, zapravo po nekakvom osjećaju iz iskustva kao da je, ajmo reći prosječnih ili nekvalitetnih proizvoda jednako kao prije, ali što se tiče nekakvih kvalitetnih vrhunskih domaćih proizvoda da je toga sve manje. Manje ili je potražnja veća, pa su onda utoliko nedostupniji, e sad što je od toga teško mi je procijeniti.”

Da količinski ponuda izostaje, slaže se i Krešo Rogoz, vlasnik turističke agencije koja na području Karlovačke županije i šire organizira turističke sadržaje. Svoj rad i poslovanje diplomirani inženjer lovstva i zaštite prirode temelji na spajanju autohtonih doživljaja kraja – rijeke, gastronomije i pustolovne avanture. Ljude od zemlje, kaže, tjera birokracija i inertnost. Ostaju samo najuporniji, oni doslovno spremni skakati bez padobrana, kaže za Media servis Rogoz.

“Isto tako mislim, da nije dovoljno, znači da su pojedinci entuzijasti opstali, a sustav je zakazao i nije brinuo o njima. Birokracija i inertnost. Oni koji su opstali, ti i dalje rade, a svi drugi su ili otišli van ili ili ne rade, nisu opstali. Oni koji su se 100 posto posvetili tome i uspjeli izvući nešto iz europskih projekata i uporno rade. Jedino mogu na taj način opstati u ovim vremenima.”

Pčelari se svim silama bore za opstanak. Još prošle godine poslali su dopis svim relevantnim institucijama kako bi i med, kao glavni proizvod u pčelarstvu, uvrstili u skupinu ostalih poljoprivrednih proizvoda koji imaju smanjenu stopu PDV-a a kako bi hrvatski med mogao biti konkurentan na tržištu. U dodatnom sniženju stope PDV-a na poljoprivredne proizvode med je ponovno izostavljen, rekao je u razgovoru za Media servis Dražen Jerman, predsjednik HUP Pčelinjak.

“Uvoz nas uništava, uvoz smeća, a ne meda, sa cijenom ruši i našu cijenu. Godine su kakve jesu, klimatske promjene su tu, meda je sve manje, a uvoz raste jer 25 posto PDV-a je jako puno. Dosta pčelara bi ušlo u sustav PDV-a kad bio imalo smisla, ovako im se ne isplati, onako bi ipak dobili neki povrat PDV-a od opreme koji kupuju i znači ne vidim kako će to, dobro neće završiti sigurno.”