SLAVEN LETICA: Vrijeme čudaka ili hrvatski jahači rumene kadulje u utrci za EU parlament

Podijelite članak

Naš poznati politički analitičar Slaven Letica ovaj put iz svog kuta progovara o osebujnim likovima koji misle kako bi se mogli uvaliti u fotelju dobro plaćenog mjesta europskog parlamentarca.

Na Facebooku Letica piše:

Izborna trka za hrvatskim poslaničkim položajima u Europskom parlamentu ulazi u završnu fazu. Finiš je u nedjelja 26. svibnja 2019. u 19 sati. Dakle za 12 dana.

Među osebujnim likovima u masi od 396 trkačica i trkača sa 33 stranačke i višestranačke liste moguće je pronaći svakojakih tipova i likova. Ljudova koji bi Europsku uniju sutra poslali dođavola, onih koji bi je pretvorili u prvu državu (atribute države imala je, primjerice, Austrougarska carevina-kraljevina), a najviše je onih, valjda 99 posto, koji snuju samo o tome kako ugrabiti mjesečnu apanažu od oko 10.400 eura (osnovna plaća i dodaci).

Jedan od osebujnijih čudaka među usamljenom gomilom od 396 trkačica i trkača euro-maratona svako je državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, paž ministrice dr. Blaženke Divjak Snješke dr. Tome Antičić.

Njegov je program za promjenu, kako tvrdi, katastrofalnog stanja u hrvatskoj znanosti kojom, usput rečeno, kao državni tajnik, osobno upravlja, prilično jednostavan: umjesto hrvatskog, on bi kao službeni jezik na fakultetima i znanstvenim institutima uveo engleski jezik.

Motivacija mu je velikim dijelom osobne naravi. Naime, veći dio života proveo je u inozemstvu (on je sin mog dragog prijatelja Tomislava Tome Antičića koji se od muke i stida, kao zaljubljenik u hrvatski jezik, povijest i kulturu, okreće i vrti u grobu), pa ga je pogodila jezična abrazija.

U videu na kojih vas upućujem možete vidjeti kako se biračima predstavlja Tomo iz Zemlje čudesa i – čudaka. Drugi je na HNS-ovoj EU listi koju nosi međimurski župan Matija Posavec.
A evo i Tomina kratkog životopisa kojim je javnosti predstavljen kao član Rotary Club Zagreb Medvedgrad:

„Dr Tome Antičić rođen je 1969 u Splitu. Diplomirao je fiziku na Sveučilištu u Londonu, magistrirao na Cambridge sveučilištu, a doktorirao iz polja eksperimentalne fizike čestica na Johns Hopkins sveučilištu. Od 1997. je zaposlen na Institutu Ruđer Bošković, najvećem hrvatskom znanstvenom institutu, gdje je bio aktivan na NA49, ALICE, i NA61 kolaboracijama na CERN-u, Ženeva. Vodio je ili je bio dio više FP7 i Obzor2020 projekata koji su se odnosili na detektore, senzore, i fizike čestica. Ravnateljem IRB-a postaje 2012. godine, i na istu funkciju je reizabran 2016. godine. U kolovozu 2017. godine postaje državni tajnik za znanost i EU fondove u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Oženjen je i ima jednog sina.“

Komentiraj