SANDRA ŠVALJEK: Doprinos Vlade dobrim vijestima nije velik – neka se ne zanose

Podijelite članak

sandra švaljek, naslovna

Iako je u većini medija jučer odjeknula vijest o tome kako je agencija Fitch podigla kreditni rejting Hrvatske te kako je to prvo povećanje od 2004. godine, Sandra Švaljek upozorava i na činjenicu da je kreditni rejting Hrvatske prema Fitchu bio bolji 2013. nego što je danas.

Fitch ocjenjuje da ulaganje u Hrvatsku i dalje ima špekulativni karakter, te naglašava da je rast BDP-a niži nego u usporedivim zemljama zbog brojnih strukturnih slabosti.

Unatoč poboljšanju rejtinga, Fitch i dalje ocjenjuje da ulaganje u Hrvatsku ima špekulativni, a ne investicijski karakter, što ulagačima govori da se radi o zemlji čije je ispunjavanje financijskih obveza upitno. U pogledu Fitcheve kreditne ocjene, Švaljek podsjeća da je Hrvatska od jučer na razini na kojoj je bila do siječnja 2014., no još uvijek nije na onoj razini kredibilnosti na kojoj je bila do srpnja 2013., kada je izgubila investicijski rang Fitchove kreditne ocjene.

Fitch pozitivnim ocjenjuje ubrzanje gospodarske aktivnosti postignuto između ostaloga zahvaljujući izvrsnoj turističkoj sezoni, uravnoteženje proračuna, pojednostavljenje poreznog sustava nakon provedene porezne reforme, smanjenje javnog duga i pozitivan saldo na tekućem računu bilance plaćanja. S druge strane, navodi kako je stopa rasta zbog strukturnih slabosti još uvijek niža nego u zemljama sličnih karakteristika. Uz to, kao probleme vidi visoku zaduženost privatnog sektora, niske investicije i nepovoljna demografska kretanja. Fitcheva analiza stanja samo potvrđuje ono što dobro osjećaju hrvatski građani – gospodarstvo se stabiliziralo, ali još uvijek smo daleko od prosperiteta.

Gospodarski rast u 2017. iznosit će preko 3 posto, i to doista je razmjerno visoka stopa rasta. Zahvaljujući tako visokoj stopi rasta Hrvatska je konačno u 2017. godini premašila nominalnu razinu BDP-a iz pretkriznog razdoblja, odnosno iz 2008. godine. Ako, međutim, pogledamo kada su ostale nove članice Europske unije ostvarile pretkriznu razinu nominalnog BDP-a, onda ćemo shvatiti zašto sadašnje gospodarsko stanje u Hrvatskoj ne može izazivati ushićenje. Naime, dio novih članica Unije razinu BDP-a iz 2008. dosegla je 2011. godine (Češka, Estonija, Poljska, Bugarska već 2009., a Slovačka 2010.), a ostale zemlje do 2015. (Litva 2012., Rumunjska 2014., a Latvija, Mađarska i Slovenija 2015.). Prema tome, Hrvatska je jedina nova članica Unije čije je vraćanje na pretkriznu razinu gospodarske aktivnosti trajalo punih devet godina.

Razumljivo je što je Vlada iskoristila vijest o povećanju rejtinga kao priliku da se pohvali dobrim rezultatom, ali njezin doprinos dobrim vijestima nije prevelik. Osim mini porezne reforme i suzdržavanja od porasta državne potrošnje, Vlada nije poduzela druge korake u pravcu prevladavanja strukturnih slabosti. Financijsko stanje u zdravstvenom sektoru je neodrživo, mirovinski se sustav mora reformirati jer mirovine umirovljenicima više ne osiguravaju primjereni standard, sustav lokalne i regionalne samouprave je nepotrebno fragmentiran i neučinkovit, javna uprava glomazna i troma, javna su poduzeća još uvijek mjesta zbrinjavanja stranačkih karijerista, reforma obrazovanja se nasukala na hridi ideoloških prepirki, a reforme pravosuđa još nema niti u najavi.

Ako Vlada uskoro ne prebaci svu pozornost na ove teme i ako se ne prestane baviti dodvoravanjem interesima onih koji u pravilu koče reforme, mandat će joj proći bez bitnih rezultata i pomaka. Uz malo sreće i uz povoljne gospodarske okolnosti u okruženju, možda će biti blagog rasta gospodarske aktivnosti. No, naše će gospodarstvo i dalje relativno zaostajati i biti manje otporno na neku buduću krizu, a mladi će izlaz vidjeti izvan granica Hrvatske.

Švaljek stoga preporučuje Vladi da se ne zanosi malim uspjesima, jer pravi posao za nju tek predstoji.

Komentiraj