MARINA MATIJEVIĆ: “Do odvajanja otpada ne bi trebalo ni doći – treba smanjivati količine otpada“

Marina Matijević kroz inicijativu „Ja bolji građanin“ već neko vrijeme educira Hrvate o ekološkim temama. U TOPCASTU TOP RADIJA objasnila je da zapravo do odvajanja otpada uopće ne bi ni trebalo doći već da bi se trebalo raditi na smanjivanju količine otpada. Matijević je iznijela i iznenađujući podatak: „Dokazano je da se i kod nas baci oko 54 kilograma hrane po stanovniku godišnje“.

Niža je razina ekološke razine osviještenosti u Hrvatskoj, a posebno je istaknula da je važno osvijestiti građane o tome koliko su veliki zagađivači energija i kućanstva.
O inicijativi „Ja bolji građanin“, Marina je rekla:

„U ovom trenutku obuhvaća sve zelene teme. U startu je počelo s odvajanjem otpada i to se pokazalo kao tema od interesa građana, (…). Međutim, odvajanje otpada je sami kraj te hijerarhije. U biti ne bi trebalo ni doći do odvajanja otpada već bi trebalo smanjivati količine otpada. (…) Istaknula bih kao temu energiju. Sve skupa bolja energija – to je tema kojoj se pokušavam sve više posvetiti s obzirom na to da kada u spektar zagađivača stavimo energiju i kućanstva, oni su stvarno veliki onečišćivači. Treba građane osvijestiti i na tu stavku.“

Matijević je istaknula i nisku razinu ekološle osviještenosti u Hrvatskoj.

„Nažalost, svijest nam je niža. U usporedbi u Europskoj uniji, mi stvarno jesmo ‘niže’, (…). Za naše Međimurje i sami sjever Hrvatske –  bolji su u ovome svemu jer su bliže granicama, Austriji – tim dobrim praksama i jednostavno su kopirali dobre prakse i stoga su puno ispred grada Zagreba koji ima velike probleme, a pritom je grad Zagreb sam po sebi veliki. Moramo znati da je grad Zagreb ¼ cijelog hrvatskog otpada i to se mora uzeti u obzir“, no nastavila je u pozitivnom tonu:

„Međutim, moramo naglasiti da stvari idu na bolje i zato sam ja i tu. Da nema mojih pratitelja, ne bih bila tu. Obraćam se direktno građaninu tako da sve više građanina dolazi. (…)Ovo je tema u kojoj ja primarno govorim – ne kupuj, radi to ovako, iskoristi ovu hranu. Traži se dodatan napor od samog građanina tako da u dosta slučajevima ljudima idem na živce. Tu ima tog otpora jer svi smo mi komotni.(…)“

Foto: Top radio

„(…) Ljudima treba cijeli krug objasniti, o tome se radi.“, rekla je Marina te nastavila: „Tu nema dovoljne edukacije. Moramo razmišljati da ovo sve treba postati kružna ekonomija, nema mjesta linearnom modelu ekonomije koji je još uvijek, nažalost, u praksi.“

Matijević je nedavno bila u Briselu na samitu koji je okupio 156 građana iz svih zemalja Europske unije.

„U Briselu je bio panel građana Europe na temu ‘food waste-a’, dakle ‘otpad od hrane’. Ja imam hashtag – hrana nije otpad. 156 građana nasumičnim pozivom došlo je diskutirati o toj važnoj temi. To je alat Europske komisije gdje su odlučili da građani imaju pravo riječi da se uključe u procese tema koje se njih tiču. Otpad od hrane je tema na koju mi možemo direktno utjecati. Postoje silni alati gdje se taj opad od hrane može smanjiti. (…)“

Razumijevanje značenja datuma isteka roka trajanja na proizvodima na niskoj je razini i tu se treba raditi na edukaciji, objasnila je Marina te nastavila:

„Imamo ‘upotrijebiti do’ datum roka isteka trajanja i to su mlijeko, meso, riba, mliječni proizvodi..To je brzo kvarljivo i ima točan istek te bi se toga trebali držati. (…) ‘Najbolje upotrijebiti do’ su brašno, sol, šećer, keksi, čokolade, kave, čipsevi, svi tipovi grickalica – to je većinski hrana na policama i ‘najbolje upotrijebiti do’ je samo naznaka do kada je ta hrana optimalno najbolja. (…)“

Pokretačica inicijative „Ja bolji građanin“ je istaknula istraživanje o otpadu hrane provedeno na razini Hrvatske:

„Ne znamo koliko su točno relevantna jer vi tamo stojite s tim građaninom i on, naravno, ako vidi da ispitujete njegove navike, odmah se bolje ponaša. Tu postoji ta jedna spona. Dokazano je da se i kod nas baci oko 54 kilograma hrane po stanovniku godišnje. (…)“

O novom načinu zbrinjavanja otpada i o tome jesu li se građani Zagreba naviknuli na novi sustav, Marina je rekla:

„Ima informacija što se tiče odvojenog otpada. Pojačana je stopa – definitvno je to skočilo. Svakako mislim da je donijelo dobro. Sada ostaju ti neki problemi, koliko puta se odvozi na nekim mjestima…(…) sad smo vidjeli taj štrajk, (op.a.) moramo shvatiti da su tu brojne promjene koje se moraju dogoditi. Naravno da jedan radnik čistoće ne bi trebao biti isto plaćen prije kada nije bilo nikakvog odvajanja i sada kada on ima čitavi novi obim posla. To je od samog radnika iziskivalo edukacije, novi način ponašanja.(…) Ako kupujete deset vrećica od 40 litara svakih pola mjeseca, to je dobar trošak, ali ovo je točan model koji te treba motivirati da kupuješ manje vrećica i da više odvajaš. (…)