LOŠE PROGNOZE: Energenti bi u sljedećim godinama mogli biti okidač financijskih problema
Geopolitička previranja u euro području predstavljaju stalni rizik koji može usporiti ili odgoditi očekivani oporavak. U kontekstu tih previranja, mnoge tvrtke su prisiljene ulagati u diverzifikaciju svojih dobavnih lanaca, što često rezultira višim troškovima.
Također, iznenadan rast cijena nafte na 130 američkih dolara po barelu u prvoj polovini godine, uz naknadnu stabilizaciju na oko 100 dolara, mogao bi dovesti do povećanja prosječne inflacije u 2024. godini na 5 posto (umjesto očekivanih 2,5 posto u osnovnom scenariju). U tom slučaju, europski bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno pasti za 0,8 posto u 2024. godini, s naknadnim oporavkom od 0,8 posto u 2025. godini.
Važno je napomenuti da je pozadina ovog novog energetskog šoka različita od prethodnog plinskog šoka, piše Lider. U ovom scenariju, Europska središnja banka (ESB) bi u početku nastavila povećavati kamatne stope prije nego što bi bila prisiljena na dublje rezanje kamata prema 1 posto u 2025. godini i kasnije. Krajem 2024. godine, neočekivano povećanje stvarnih kamatnih stopa za 75 baznih bodova zbog prelijevanja s američkog tržišta iznenadilo je analitičare. Prema kalkulacijama Banke Amerike, realni kamatni šok od oko 100 baznih bodova, sličan prethodnom scenariju, realno bi smanjio BDP za 0,7 posto, ali uz slabiji oporavak od svega 0,5 posto u 2025. godini.
ESB ne bi mogla pasivno promatrati situaciju. Umjesto toga, morala bi brže rezati kamate ispod 1 posto i razmotriti aktiviranje transmisijskog zaštitnog instrumenta (TPI) umjesto povlačenja pandemijskog programa otkupa obveznica. Dodatni rizik leži u strožim fiskalnim pravilima koja bi vodeće ekonomije poput Francuske, Italije i Španjolske mogla gurnuti u proceduru prekomjernog deficita u 2025. godini, uz punu primjenu fiskalnih mjera od 2027. godine. Također, njemački javni dug suočava se s “automatskom kočnicom”, što značajno smanjuje mogućnost novog zaduživanja unatoč rastućim izdacima za obranu i mirovine. U slučaju materijalizacije idiosinkratskih rizika za pojedine ekonomije, moglo bi doći do agresivnijeg fiskalnog stezanja s negativnim implikacijama1
Ulaganje u umjetnu inteligenciju (AI) zaista generira pozitivne trendove u svjetskoj ekonomiji
Evo nekoliko ključnih točaka koje potkrepljuju ovu tvrdnju:
Rast produktivnosti: Analitičari procjenjuju da će AI tehnologije povećati rast produktivnosti u razvijenim ekonomijama za 1,4 do 2,7 posto godišnje tijekom idućih deset godina. Ovaj rast produktivnosti ima značajan utjecaj na povećanje stvarnog ekonomskog outputa i smanjenje opće inflacije, jer povećava ponudu dobara i usluga.
Primjena AI-a u poslovanju: Interesantno je da Hrvatska premašuje prosjek EU po udjelu tvrtki koje primjenjuju cloud tehnologije i umjetnu inteligenciju u poslovanju. To ukazuje na sve veću svijest o važnosti ovih tehnologija za unapređenje poslovnih procesa i konkurentnosti.
Otpornost američkog tržišta rada: Snažan zamah u produktivnosti, potaknut i primjenom AI-a, doprinosi otpornosti američkog tržišta rada. Povećana imigracija i rast participacije žena također igraju pozitivnu ulogu u održavanju stabilnosti.
Redizajn fiskalnih pravila i zeleni industrijski plan: Sveobuhvatan redizajn fiskalnih pravila, zajedno s višegodišnjim kapitalnim programom financiranim deficitom u okviru “zelenog industrijskog plana”, smanjuje neizvjesnost i potiče rast produktivnosti.
Ukupno gledano, ovi pozitivni trendovi mogli bi rezultirati rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) u eurozoni iznad potencijala, povratkom na trend rasta prije pandemijske i energetske krize, stabilizacijom inflacije oko ciljane razine od 2 posto te postupnim smanjenjem depozitne stope Europske središnje banke na 3,0 posto .