STUDIJE POTVRĐUJU: GMO hrana uzrokuje pretilost – u svijetu prava epidemija

Pretilost je jedan od gorućih i najbrže rastućih zdravstvenih problema u svijetu. Statistike pokazuju da je njime zahvaćena čak trećina svjetske populacije.

Unatoč glasnim upozorenjima Svjetske zdravstvene organizacije, u većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, broj pretilih se iz godine u godinu povećava.

Prema predviđanjima stručnjaka do 2050. godine polovica će svjetske populacije patiti od ovog problema.

Iznesene statistike posebno zabrinjavaju jer prekomjerna tjelesna težina značajno pridonosi razvoju mnogih bolesti:šećerne bolesti, bolesti pluća, bolesti probavnog sustava, srčanih krvožilnih oboljenja, moždanog udara i raka.

Prema najnovijim istraživanjima jedan od najvećih krivaca ove epidemije je GMO hrana.

GMO – opasnost na vašem tanjuru

Pod pojmom GMO podrazumijevaju se biljke ili životinje čiji je DNK laboratorijski izmijenjen, odnosno modificiran s genetskim materijalom iz različitih vrsta živih organizama – biljaka, životinja, bakterija ili virusa.

Svrha ovakvog genetskog inženjeringa je povećanje otpornosti na bolesti, pesticide i vremenske uvijete. Što je veći prinos, time je i profit. Posljednjih godina jedna od najčešćih polemika zdravstvenih stručnjaka je upravo ona o (ne)sigurnosti GM hrane.

I dok neki u njoj vide praktično rješenje za ublažavanje problema gladi u svijetu, vodeći svjetski stručnjaci upozoravaju da GMO  predstavlja opasnost za zdravlje i budućnost čovjeka.

Još 2005. godine F. William Engdahl objavio je knjigu “Sjeme uništenje” u kojoj je upozorio: Širenje genetski modificiranih usjeva i hrane po cijelome svijetu danas je toliko uhvatilo maha da ga se može i mora proglasiti zločinom protiv čovječanstva.

Oprez i strah znanstvenika su opravdani jer se konzumacija GM namirnica povezuje sa zdravstvenim problemima poput dijabetesa, probavnih poremećaja, upalnih bolesti crijeva, autoimunih bolesti, seksualne disfunkcije, neplodnosti, autizma, alergija, astme, karcinoma i mnogih drugih bolesti.

U zadnje vrijeme GMO povrće, voće, žitarice i ostale prehrambene namirnice dovode se u tijesnu vezu s problemom prekomjerne tjelesne težine.

Studije potvrđuju da GMO hrana uzrokuje pretilost

U sklopu dugoročnog projekta proučavanja učinaka genetski modificirane hrane na zdravlje, znanstvenici iz Norveške proveli su istraživanje koje je temeljeno na testiranju dvije skupine štakora.

Prva skupina hranjena je organskom, a druga GM hranom. Tijekom 90 dana, tjelesna težina štakora koji su hranjeni GM kukuruzom znatno je povećana. Primijećeno je i da je ista skupina štakora jela veće količine kukuruza.

Po završetku testiranja Ashild Krogdahl, profesor norveškog Fakulteta veterinarskih znanosti, a ujedno i voditelj spomenutog istraživanja, iznio je svoju zabrinutost i postavio retoričko pitanje:

Ako isti efekt vrijedi i za ljude, kako li će GM kukuruz i druge namirnice uzgojene ovakvim metodama utjecati na ljude koji ih jedu kroz dugi niz godina?

Studija objavljena 2009. godine u International Journal of Biological Sciences također potvrđuje da GM hrana doprinosi epidemiji pretilosti.

Istraživanje je provedeno na miševima kod kojih je po završetku istraživačkog perioda uočeno povećanje ukupne tjelesne težine od 3,7%.

Neprofitna organizacija Organic Centar utvrdila je u svojim znanstvenim istraživanjima da su razine hranjivih tvari u modernim kulturama 10-25% manje nego što su bile prije 50 godina.

To se posebno odnosi na GM usjeve, piše Alternativa za Vas. Prema mišljenju stručnjaka nedovoljna hranjivost namirnica je jedan od čimbenika koji doprinosi povećanju tjelesne težine.

Kod deficita hranjivih tvari potrebno je unositi veće količine hrane kako bi dobile preporučene razine nutrijenata koje su potrebne organizmu.

Upravo to je potvrdilo i spomenuto norveško istraživanje, tijekom kojega je uočeno da štakori jedu veče količine GM kukuruza, a manje količine organskog kukuruza.

Drugi razlog, prema tvrdnjama stručnjaka su kemikalije, odnosno herbicidi iz GM usjeva. GM usjevi dizajnirani su upravo tako da mogu podnijeti što veću koncentraciju toksičnosti, a s krajnjim ciljem što veće otpornosti, odnosno prinosa.

Toksične kemikalije akumulirane u usjevima, kroz namirnice ulaze u organizam te ometaju rad endokrinog sustava ili pak narušavaju zdravlje crijevne flore, što uz druge probleme sa zdravljem rezultira i povećanjem tjelesne težine.

Porast gladi i pretilosti

Statistike posljednjeg desetljeća ne idu u prilog zagovornika GM hrane kao spasonosnog rješenja za glad u svijetu.

Istovremeno potvrđuju porast problema, uključujući i pretilost:uzgajaju se sve veće količine GM usjeva, a GM hrana u svim oblicima osvaja police trgovačkih centara, baca se daleko više hrane nego u bilo kojem drugom trenutku u povijesti, povećava se postotak gladnih diljem svijeta, stopa pretilosti raste.

Podaci o porastu pretilosti iz 2014. godine dovoljan su pokazatelj da je sasvim opravdana sumnja u povezanost GMO-a i debljine.

600 milijuna odraslih je pretilo

Čak 1,9 milijardi svjetskog stanovništva ima prekomjernu težinu, a 42 milijuna djece mlađe od pet godina ima prekomjernu težinu ili je pretilo.

Statistike pokazuju da je problem prekomjerne tjelesne težine osobito izražen u SAD-u. Ujedno, ova zemlja je na samom vrhu ljestvice u prodaji i konzumaciji GM namirnica.

Prema istraživanjima čak do 80% namirnica na policama američkih trgovina sadrži genetski modificirane sastojke.

Kada se uzmu u obzir ovi statistički podaci, s razlogom se može ustvrditi da nalazi znanstvenika o tijesnoj vezi GM hrane i pretilosti imaju čvrste temelje.

Što potrošači mogu učiniti?

Unatoč ovim alarmantnim podacima očekivanja su da će proizvodnja i potrošnja genetski modificirane hrane u budućnosti još rasti.

Razlog je ogroman profit zbog kojeg neovisna znanstvena istraživanja o utjecaju GM hrane na zdravlje nisu u interesu velikih kompanija.

Tako će, nažalost, mnoga pitanja vezana uz GMO vjerojatno još dugo ostati bez odgovora.

Što potrošači mogu učiniti u međuvremenu?

Voditi brigu o svom zdravlju i zdravlju svoje obitelji tako što će prema vlastitim mogućnostima birati hranu s certifikatom organskog podrijetla.

Podizati svjesnost u vlastitom društvenom okruženju o tome kako je GMO štetan i donosi brojne zdravstvene probleme te istovremeno educirati druge o važnosti zdrave prehrane.

Podržavati zakone koji nalažu da genetski modificirana hrana mora biti posebno označena i da se ne smije stavljati u istu kategoriju s prirodno uzgojenom hranom.