STRUČNJACI PODIJELJENI: Može li Europa bez ruskih energenata?
I dok s jedne strane raste broj žrtava i ljudi koji su u potrazi za sigurnošću napustili svoje domove, Zapad za Rusiju uvodi nove sankcije. SAD već je zabranio uvoz plina i nafte iz Rusije. Europska komisija predložila je plan prema kojem bi EU do kraja desetljeća trebala biti potpuno neovisna od ruskih fosilnih goriva.
Izvor: Media servis
Koliko smo zapravo ovisni o ruskim gorivima? Iako jedno od najsnažnijih na svijetu, rusko bi se gospodarstvo zbog invazije na Ukrajinu moglo naći na tankom ledu. SAD je već obznanio zabranu uvoza nafte i plina iz Rusije, što će postupno učiniti i Velika Britanija. Do 2030. potpuno neovisna od ruskih fosilnih goriva želi biti i Europska unija. Je li takav scenarij ostvariv upitali smo naftnog stručnjaka Davora Šterna.
“Mislim da je to nemoguće. Moguće je da Amerika zabrani uvoz ruske nafte, to i nije neka velika količina za njih. U Europi situacija nije takva. Europa će i dalje ovisiti o ugljikovodicima. Da li može bez ruskog plina do 2030.? Sumnjam. Ali, ako je to objavila čelnica Europske unije, onda ona valjda zna bolje od mene.”
S druge strane, ekonomski analitičar Damir Novotny optimističan je po pitanju plana Europske komisije. Za Media servis kaže:
“Taj koncept je vrlo vjerojatan i realan jer Europska unija raspolaže sa ogromnom financijskom snagom kojom se mogu projekti u kratkom roku isfinancirati. Vrlo vjerojatno će se u narednim mjesecima formirati fondovi koji će poticati ulaganja u infrastrukturu za proizvodnju energije, prije svega iz obnovljivih izvora i onih fosilnih energenata s kojima zemlje raspolažu, u logističke kapacitete koji će omogućiti prihvaćanje fosilnih energenata iz drugih zemalja koje ne ovise o Rusiji.”
A ima li Hrvatska alternativu? Štern nam kaže kako je sreća što imamo LNG terminal na Krku.
“Međutim, on ne može pokriti sve potrebe. Veće je pitanje o dostupnosti plina njegova cijena. Ako će nestati ruskog plina, jasno je da će porasti cijena LNG i to će onda djelovati jako loše na našu ekonomiju, na ekonomiju cijele Europe, ali pogotovo na našu. Već vidimo da se 1. travnja približava, cijene će se morati korigirati i vidjet ćemo što se će se dogoditi na tržištu ako se do tada situacija ne smiri.”
Ranije prošle godine Hrvatska je, među ostalim zemljama, potpisala inicijativu za jače okretanje EU nuklearnoj energiji. U novom broju Globusa Boris Orešić razgovara s domaćim stručnjacima o prijedlozima za energetsku transformaciju naše države. Orešić nam odgovara na pitanje je li gradnja nuklearne elektrane spas ili razlog za strah u Hrvatskoj?
“Hrvatska vjerojatno neće u nekom narednom periodu, kako mi kažu stručnjaci, imati mogućnosti, ali ni društveni konsenzus da bi na svom teritoriju gradila nuklearnu elektranu. Rizici, naravno, uvijek postoje. Nema energije bez rizika. Međutim, nuklearna tehnologija je danas daleko napredovala u odnosu na 80-te godine kada je Krško počelo raditi.”
Sve bi se ekonomske sankcije upućene Rusiji mogle odraziti i na ostatak Europe što je vidljivo i u već sada drastičnom povećanju cijene nafte. Osim toga, Rusija šalje upozorenja Zapadu da već priprema svoj odgovor na uvedene joj sankcije.