O TOME SE GOVORI: Zašto je, na kraju, otišao izbornik Željko Krajan?

Istinu je lako razumjeti jednom kada je otkrivena, ali kako je razumjeti dok je skrivena negdje “između redaka”? Ili: kako razumjeti prave razloge raskida suradnje Hrvatskog teniskog saveza s izbornikom Davis Cup reprezentacije Željkom Krajanom, kada se oni, iz nekog nejasnog razloga uporno skrivaju od očiju javnosti.

Izvor: Media servis

Najprije je predsjednica HTS-a Nikolina Babić u subotu 9. studenoga izvijestila javnost, da je “na sastanku užeg vodstva Saveza s igračima, donesena odluka, da na završni turnir Davis Cupa u Madrid reprezentacija neće ići pod vodstvom izbornika Krajana, s kojim je dogovoren sporazumni raskid ugovora”. U razgovoru za Hinu dan kasnije, Krajan koji je izbornik reprezentacije od siječnja 2012. godine, kaže, kako “se ne radi o sporazumnom raskidu ugovora” nego o njegovom “prihvaćanju nametnutog otkaza” i dodaje kako će se “pravi razlog kad-tad saznati”.

U ponedjeljak 11. studenog, na konferenciji za medije, predsjednica Saveza zahvaljuje Željku Krajanu za njegovih sedam godina rada, i njegovom doprinosu hrvatskom tenisu, te otkriva da je “došlo do poremećaja u odnosima s igračima, što je stvorilo ozračje u kojem je donesena odluka”…tvrdeći nadalje, da “problem nije financijske prirode kao što se prezentiralo u medijima, već je Krajan jednostavno izgubio kredibilitet među igračima, a kako su nam tenisači i atmosfera u momčadi najvažniji, dogovoreno je da on ne putuje s njima.”

Od predsjednice smo još saznali i to da “su kulminirale neke situacije između Krajana i igrača” i da se “još od prošlogodišnjeg finala i našeg trijumfa u Lilleu osjetilo da su kod Krajana neki drugi prioriteti, a reprezentacija to ne može trpjeti.” I tako je, Franko Škugor (32), izabran za privremenog izbornika reprezentacije, tjedan dana prije obrane titule pobjednika Davis Cupa, i dan prije puta na završni turnir u Madrid, a mi smo od predsjednice Saveza još saznali da je Krajana “glave koštala” nedovoljna posvećenost reprezentaciji, izostanak komunikacije s igračima i angažman oko njih, “pri čemu tenisači moraju biti u fokusu izbornika što je problem, jer Krajan ima (paralelan op.a.) program s Polonom Hercog na WTA Touru”. Igrači su na istoj konferenciji potvrdili da su oni inicirali cijelu priču i u konačnici inzistirali na razlazu s Krajanom jer “nisu bili zadovoljni nekim stvarima oko izbornika”.

Nisu rekli kojima, jedino je naš prvi reket, Borna Ćorić, zaključio kako “nema potrebe ulaziti u detalje oko razlaza” i priznao da je igračima laknulo što se to napokon (raz)riješilo”. Nakon svega, zdrav nas razum upućuje na ključno pitanje: zašto se to s izbornikom nije (raz)riješilo ranije? I ranije su svi izbornikovi minusi bili poznati svim akterima ove priče. Krajan u razgovoru za Hinu kaže da se “nešto počelo mijenjati u zadnjih mjesec dana”, od trenutka kad je Marin Čilić naznačio da zbog ozljede koljena neće moći igrati u Madridu. On misli da je od tog trenutka “netko drugi preuzeo glavnu riječ i ulogu vođe u svlačionici” i dodaje, kako ne zna tko bi to mogao biti.

Drugi (novinari) misle, da predsjednica Saveza nije govorila istinu i da je pravo sjeme razdora postao novac, odnosno dio ” ukupnog financijskog kolača” (svaka reprezentacija za samo sudjelovanje na završnom turniru dobija 600 tisuća dolara!) koji je trebao dobiti Ivo Karlović kojega je Krajan pozvao da u Madridu zamijeni ozlijeđenog Čilića.

Otvorila se zbog igara oko prave istine i prava Pandorina kutija, pa treći nagađaju da je otkazom Čilića, izbornik tražio za sebe povećanje ranije dogovorenog udjela, a četvrti u svemu vide Ćorićevu osvetu Krajanu, jer ga je prije tri godine (zbog nedovoljne oporavljenosti nakon operacije koljena) izostavio iz reprezentacije prije finalnog meča Davis Cupa protiv Argentine u Zagrebu. Pandora je kažu, uspjela nekako zatvoriti kutiju prije nego je iz nje izašla nada, i tako je spasila svijet od najveće nesreće. Zato se imamo pravo nadati da ovakav cirkus oko hrvatske Davis Cup reprezentacije nećemo više nikada gledati i tražiti pravu istinu negdje u prostoru “između redaka”.