ZELENA LISTA: Smanjite bacanje hrane za blagdana – 27,6 posto Hrvata to čini

Podijelite članak
Ilustracija
Ilustracija

U praznično vrijeme Zelena lista apelira potrošačima da smanje bacanje hrane i stvaranje biooptada jer, prema istraživanju, 27,6 posto Hrvata baca hranu u smeće bez razmišljanja.

Izvor: Media servis

Doniranjem viškova susjedima u potrebi ili kuhanjem jela od ostataka hrane svi možemo pridonijeti smanjenju bacanja 380 tisuća tona hrane, koliko je građani bace na godinu. Prema jednom istraživanju, gotovo polovica (48%) ispitanika navela je kako je glavni krivac za bacanje hrane prevelika količina pripremljenih obroka, dok je 28,5% ispitanika navelo preveliku količinu kupljenih namirnica pa je potrebna edukacija potrošača od najranije dobi. Bacanje hrane nije samo bacanje novca nego i utrošene energije za njezinu proizvodnju te kasnije skupljanje i obradu tog otpada, kažu u Zelenoj listi.

“Republika Hrvatska trebala je do kraja 2018. godine prepoloviti odlaganje biootpada na odlagališta u odnosu na 1997. godinu. Iako su tijekom 2018. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavljivali natječaj za sredstva za kupnju smeđih kanti do kraja godine, to se nije dogodilo.

S druge strane, Ministarstvo je nedavno raspisalo natječaj za sredstva za izgradnju i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada (kompostana ili bioplinskih postrojenja) u vlasništvu jedinica lokalne samouprave (JLS), ukupno 250 milijuna kuna. Upitno je hoće jedinice lokalne samouprave u samo jednoj godini uspjeti osigurati građevinske dozvole za te projekte te ih izgraditi do kraja 2020.

Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), količina proizvedenog biorazgradivog komunalnog otpada je 2017. iznosila 1,090.648 tona, dok je odložena količina biorazgradivog komunalnog otpada iznosila 801.238 tona. Udio biootpada upućenog na oporabu iznosio je tek 9%, što je tek 2% više nego u 2016. godini. No u 2017. godini bilo je aktivno tek 9 kompostana koje su obradile 34.691 tonu komunalnog biootpada, dok su anaerobnom digestijom obrađene 3653 tone komunalnog otpada u 6 bioplinskih postrojenja.

Zbog bržeg rješavanja obrade biootpada Zelena lista predlaže hitnu obradu biootpada u postojećim bioplinskim postrojenjima. U RH u ovom trenutku operativno radi 40 bioplinskih postrojenja ukupne snage 44,73 MW od kojih 16 bioplinskih postrojenja ima dozvolu za gospodarenje biorazgradivim otpadom, ukupnog kapaciteta 525.000 tona godišnje. Kada bi još 24 postrojenja dobila dozvolu za gospodarenje otpadom, dobili bi:

1. niže cijene zbrinjavanja biorazgradivog otpada u bioplinskim postrojenjima, odnosno niže cijene zbrinjavanja otpada za građane

2. veću konkurentnost na tržištu

3. rješenje dijela problema s biootpadom.

Dok jedinice lokalne samouprave ne pripreme svoje projekte, Fond za zaštitu okoliša mogao bi im subvencionirati prijevoz biootpada u bioplinare koje se nalaze uglavnom u sjevernoj i istočnom dijelu Hrvatske. Isto tako, Ministarstvo bi trebalo okupiti zainteresirane čelnike JLS-a, direktore komunalnih tvrtki i vlasnike bioplinara kako bi se odredilo koja je čistoća biorazgradivog otpada potrebna za ta postrojenja te kako će se odrediti cijena (moguće ju je odrediti prema cijeni kukuruzne silaže kao najuobičajenije silaže za rad bioplinara)”, priopćili su iz Zelene liste.

Komentiraj