SLAVEN LETICA IZ AMERIKE: Baš me zanima kako će Hrvatska obilježiti antikorupcijski dan

Podijelite članak
Foto: Facebook
Foto: Facebook

Svjetska banka je počela Svjetski antikorupcijski dan obilježavati već danas nizom panela o iskustvima te organizacije u borbi protiv korupcije u svijetu – piše Slaven Letica, naš poznati sociolog i sveučilišni profesor, u svom Facebook izvješću iz Washingtona, i pita se kako će to obilježiti Hrvatska.

Ovo je objava prof. Letice, koju prenosimo u cijelosti:

MEĐUNARODNI ANTIKORUPCIJSKI DAN JE 9. PROSINCA SVAKE GODINE!

Međunarodni antikorupcijski dan (International Anti-Corruption Day) obilježava se – od 2003. godine kada su Ujedinjene nacije (tako bi se hrvatski ubuduće trebalo prevoditi „United Nations“) usvojile „UN konvenciju protiv korupcije“ – 9. prosinca, dan uoči Dana Ljudskih prava koji se obilježava – slavi ili tuguje, zavisi od prilika – 10. prosinca.

Svjetska banka Svjetski antikorupcijski dan počela je obilježavati već danas nizom panela o iskustvima te organizacije u borbi protiv korupcije u svijetu.

Iako će se središnji događaj – jednosatni razgovor sa sadašnjim (Jim Yong Kim) i bivšim (James David Wolfensohn) predsjednikom Svjetske banke – odvijati sutra popodne, Goga i ja otišli smo poslušati panel o novim antikorupcijskim teorijama, politikama i praksama koje bi bile od velike korisne i našoj zemlji, odnosno znanstvenicima, stručnjacima i praktičarima antikorupcijskih politika.

Upravo zato, živo me zanima kako će hrvatska država, njeno pravosuđe i brojne organizacije koje se izravno ili posredno „bore“, „ratuju“ ili „nose“ sa sitnom i manje sitnom korupcijom, pa i zarobljavanjem države, obilježiti taj dan.

Razloga za obilježavanje itekako ima, jer je naša zemlja na ranglisti „čistih ruku“, po indeksu predodžbi ispitanika o razjerima korumpiranosti Međunarodne prozirnosti ( Transparency International) na skromnom 55 mjestu među 176 zemalja. Kao i obično kad je tumačenje statistike u pitanju: moguće je tvrditi da smo se ipak „progurali“ među 1/3 zemalja koje su najmanje korumpirane, ali je tužna činjenica da smo među nnjima na samom kraju.

Dakako, kad razmišljamo, govorimo ili raspravljamo o korupciji, uvijek ponovno treba podsjetiti na činjenicu da se je glasovita misao Lorda Actona iz 1887. godine “Vlast (moć) korumpira, apsolutna vlast (moć) korumpira apsolutno“ u doba kad je nastala više odnosila na, danas stereotipni, stav kako svaka vlast (moć) kvari ljude, nego na suvremena shvaćanja tog pojma, tj. stjecanja nelegalnih osobnih ili privatnih (većinom materijalnih) koristi zloporabom vlastitog položaja, ovlasti, uloge ili odluke.

Takvo općenito shvaćanje korupcije sadržano je u enciklopedijskoj natuknici briljantne Opće enciklopedije JAZU (danas HAZU): “Korupcija (lat. corruptio), zavođenje, podmićivanje; pokvarenost; potkupljivost (ministara, poslanika, činovnika, novinara i dr.). Korumpirati, potkupiti, potplatiti. Korupcionaš (korupcionist), osoba koja se bavi korupcijom, koja prima mito; podmitljivac, pokvarenjak“. (Svezak 3., str. 608).

Gotovo istu definiciju sadrži i Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića (1974:708). Itekako zanimljiv pristup definiranju pojma korupcije nudi The Social Science Encyclopedia koju su uredili Adam i Jessica Kuper (1985:163-164): “U najširem smislu korupcija znači iskvarenost ili napuštanje određenog standarda ili vrijednosti. U užem smislu korupcija se odnosi na napuštanje očekivanih standarda ponašanja onih na vlasti s ciljem nesankcioniranog vlastitog probitka.“

Komentiraj