O TOME SE GOVORI: Koga slavi europska zastupnica Željana Zovko?

Podijelite članak

U BiH se još od rata veličaju ratni zločinci i njihovi (ne)dovršeni projekti. Tolerira li Europa da u kršenju temeljnih europskih vrijednosti uzimaju udjela i njezini zastupnici poput Željane Zovko?

U BiH i okruženju i ranije je bilo glorificiranja ratnih zločinaca i njihovih projekata, ali javnost nije očekivala da će i zastupnica Republike Hrvatske u Europskom parlamentu (EP) Željana Zovko slaviti osnivanje paradržave „Hrvatske Republika Herceg-Bosne“ (HRHB) koju Haški sud dovodi u vezu s najtežim ratnim zločinima. Podržao ju je i visoki politički predstavnik bosanskih Hrvata, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Božo Ljubić, izJavom da je „HR Herceg Bosna putokaz za rješenje ustavne i institucionalne krize u BiH“. Član Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda Željko Komšić reagirao je burno: „Projekt koji je u Haagu proglašen udruženim zločinačkim pothvatom vi nazivate putokazom? Gdje vam je pamet? Čini mi se da politika koju vodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ne može biti gora politika po Hrvate“, izjavio je Komšić u utorak (3.9.)

Cijelu prašinu digla je prošlog tjedna Željana Zovko objavama na društvenim mrežama u kojima veliča tzv. Herceg Bosnu. „Članica EP Željana Zovko ovoga puta je slavila osnivanje jedne paradržave uz konstataciju da je ona osnovana radi zaštite sva tri konstitutivna naroda u BiH“, kaže koordinator Inicijative za monitoring europskih integracija BiH Rasim Ibrahimagić. „Ta izjava je apsurdna, ako se imaju u vidu presude Haškog suda. I dok EU od političkih predstavnika BiH traži da prestanu s veličanjem ratnih zločinaca i njihovih projekata te da naprave nužne korake u procesu suočavanja s prošlošću, vidimo da se pojedini europski predstavnici u svojim istupima toga ne pridržavaju“, kaže Ibrahimagić za Deutsche Welle.

Delegacija EU: „Veličanje osuđenih za ratne zločine u suprotnosti je sa evropskim vrijednostima“

Istup HDZ-eurozastupnice Zovko Delegacija EU-u BiH nije željela komentirati, ali je za DW priopćila da „od svake članice očekuje da poštuje europske vrijednosti koje uključuju vladavinu demokracije te poštivanje pravde i ljudskih prava”, i dodala:„Veličanje osoba osuđenih za ratne zločine je u suprotnosti s europskim vrijednostima i ne doprinosi ostvarivanju trajnog pomirenja u zemlji i regiji. Svi akteri u BiH moraju pokazati da u potpunosti surađuju s međunarodnim sudovima priznavanjem i poštivanjem njihovih presuda. Revizionizam i poricanje pravno utvrđenih činjenica u suprotnosti je s najosnovnijim europskim vrijednostima“, dodaje se u saopćenju Delegacije EU.

Sarajevski profesor i psiholog Esad Bajtal tvrdi da nije teško zamisliti kako se preživjele žrtve ratnih zločina osjećaju kada se slave projekti u čije su ime progonjeni samo zato što su drugačije vjere, nacije ili ideološkog uvjerenja. „Možete li zamisliti da netko u Njemačkoj dvadesetak godina nakon Drugog svjetskog rata javno veliča Hitlerovu nacional-socijalističku mašineriju? Takva bi osoba istog trena bila sankcionirana. Zato pozivam gospođu Zovko da razmisli, jer je ono što ona slavi pravno, moralno i civilizacijski okvalificirano kao zločinački poduhvat. Da u ovoj državi vladaju zakoni, a ne sulude etno-ideologije, siguran sam da bi tako nešto bilo sankcionirano“, kaže Bajtal.

zovko, faksimil

Index: „Eurozastupnica slavi zločinački poduhvat”

Novinar hrvatskog portala Index.hr Gordan Duhaček među prvima je u tekstu „HDZ-ova eurozastupnica slavi zločinački poduhvat” objavio  sporne postove Željane Zovko. „Vođeni nemjerljivim domoljubljem danas s ponosom obilježavamo 26. godišnjicu osnivanja legitimne HZHB, kamena temeljca obrane i očuvanja hrvatskog identiteta u BiH“, objavila je Zovko na Twitteru. Na Facebooku je bila opširnija: „HRHB dala je veliki doprinos u borbi za jednakost hrvatskog naroda u BiH uz očuvanje identiteta sva tri konstitutivna naroda te je tokom svog postojanja značajno doprinijela u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Prisjećamo se svih onih koji su svojom nesebičnom žrtvom pomogli u osnivanju Herceg-Bosne“, napisala je između ostalog Zovko, zastupnica Europske pučke partije, najvećeg poslaničkog kluba u EP.

Duhaček se pita kako je to „legitimna HRHB“ dala veliki doprinos očuvanju identiteta sva tri konstitutivna naroda u BiH „kada su Srbi iz nje etnički očišćeni, dok su Bošnjake držali u logorima“. „Među onima koji su ‘svojom nesebičnom žrtvom pomogli u osnivanju Herceg-Bosne’, a koje Zovko slavi, niz je osuđenih ratnih zločinaca, a njihovo djelo je presuđeno kao udruženi zločinački pothvat“, piše Duhaček. „Zovko je zapravo objavila da ona slavi tvorevinu obilježenu etničkim čišćenjem, logorima za nehrvate i ratnim zločinima. To su te europske vrijednosti HDZ-a pod vodstvom Andreja Plenkovića, koji je Željanu Zovko opet stavio na listu ove stranke za Europski parlament“, zaključuje novinar hrvatskog portala Index.hr., čiji su tekst prenijeli mnogi sarajevski mediji.

Norbert Mappes-Niedeck: „Ko slavi HRHB ima jasnu političku agendu“

Njemački novinar i stručnjak za Balkan Norbert Mappes-Niedeck smatra da su sporni postovi Željane Zovko „jasna provokacija”. „Osnivanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (1991.) bi se još i moglo deklarirati kao demonstracija hrvatskog identiteta. Ali osnivanje Hrvatske Republike Herceg Bosne (1993) pod Matom Bobanom bio je separatizam. Odmah potom su hercegovački Hrvati sklopili vojni savez sa Mladićevim trupama. Dovoljno je da pitate Ivu Komšića ili Krešimira Zubaka o tome. Tko ovaj dan slavi kao Zovko, ima jasnu političku agendu. HDZ se mora distancirati, i  to ne samo premijer Hrvatske Andrej Plenković, već i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović“, kaže Norbert Mappes-Niedeck.

Sporne objave Željane Zovko „zbog uvredljivih reakcija“ više nisu vidljive na Facebooku i Twitteru jer ih je ona uskoro nakon prvih kritika izbrisala. Nakon što su se mediji zapitali nije li Plenković ipak reagirao i natjerao ju da povuče objave, u priču se uključila i sama eurozastupnica Željana Zovko i to demantirala. U svojim objavama o HRHB „ne vidi ništa sporno”. „Ne postoji niti jedna odredba u zakonu BiH koja bi mi branila da to objavim. Post sam objavila jer nisam mogla biti na obljetnici koju je organizirao Hrvatski narodni sabor BiH, a na kojoj su bili svi dužnosnici HDZ-a BiH. Ne vidim zašto se sada upada u histeriju i nije na meni da komentiram spinove nekih sarajevskih medija”, kazala je Zovko.

Zovko – najprije ambasadorica BiH a onda zastupnica Hrvatske u EP

Željana Zovko je rođena u Mostaru, a političku karijeru je počela kao stručna suradnica u Predsjedništvu BiH. Potom je postavljena za ambasadoricu BiH, najprije u Francuskoj, kasnije u Španjolskoj, a nakon toga i Italiji. Eurozastupnica je postala 2014. godine kao predstavnica hrvatske dijaspore na listi HDZ-a Hrvatske. Prema pisanju hrvatskog portala Index.hr Zovko je bila „politički izbor dugogodišnjeg predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića i do danas nije iznevjerila njegovo povjerenje”. Čović je poznat po zahtjevu za uspostavom hrvatske federalne jedinice, odnosno „trećeg entiteta“ u BiH, ali i savezništvu s liderom bosanskih Srba Miloradom Dodikom.

U presudi „Prlić i ostali“ protiv hrvatskih vojnih i političkih čelnika HRHB, tokom čijeg izricanja je jedan od osuđenih (Slobodan Praljak) popio otrov u sudnici, procesuirani su zločini u Ahmićima i Stupnom Dolu, rušenje Starog Mosta u Mostaru, etnička čišćenja i zločini protiv čovječnosti u Gornjem Vakufu, Mostaru, Čapljini, Prozoru i drugim mjestima koja su trebala pripasti HRHB, kao i deportacije civilnog nehrvatskog stanovništva u logore Dretelj, Gabela, Heliodrom. Sud je konstatirao postojanje udruženog zločinačkog pothvata (UZP) „s ciljem stvaranja hrvatskog entiteta u BiH“, dok je UZP kao zločinački cilj imao „dominaciju Hrvata u HRHB putem etničkog čišćenja…“.

Presudom je, također, utvrđeno da je „Republika Hrvatska vršila opću kontrolu nad oružanim snagama i civilnim vlastima, najprije Hrvatske Zajednice, a potom i Hrvatske Republike Herceg-Bosne i da je postojao „UZP koji je za krajnji cilj imao uspostavu hrvatskog entiteta“. Taj entitet se, kako se obrazlaže u presudi, nakon eventualnog raspada BiH, trebao pripojiti Hrvatskoj, a kao odgovorni se u ovoj presudi spominju i tadašnji hrvatski čelnici u BiH i Hrvatskoj Mate Boban i Franjo Tuđman.

Komentiraj