NA RUBU SIROMAŠTVA: Stižu li bolji dani za invalide rada?
U Hrvatskoj živi oko 250 tisuća invalida rada. Neki podaci govore da ih je i više, a riječ je o skupini koja je danas potpuno obespravljena s iznimno niskim primanjima.
Izvješće: Media servis
“Ta mirovina se kreće od 700 do maksimalnih 2200 kuna. To je jedan egzistencijalni minimum. Sve osobe s invaliditetom, danas nažalost žive na rubu siromaštva. Jer osim što su male mirovine, troškovi života zbog invaliditeta su povećani”.
Na ovu poraznu brojku ukazala nam je predsjednica Saveza udruga invalida rada Marica Mirić, čija organizacija broji oko 15 tisuća članova i koja danas slavi 50 godina postojanja. Punih pola stoljeća savez brine za poboljšanje života invalida rada, koji su mahom starija populacija, kaže Mirić. A problema je mnogo – od zdravstvenih, financijskih do problema socijalnog uključivanja. Zakoni postoje, no nisu u skladu s europskim pravilima.
“Europska unija invalide rada rangira najviše. Čak je i viši stupanj od invalida Domovinskog rata. U Hrvatskoj je to ostalo još iz tranzicijskog perioda, pa invalidi rada dijele istu sudbinu kao i ostale osobe s invaliditetom”, kaže Mirić.
Invalidnina nije dovoljna s obzirom na dodatne troškove svakodnevnog života. No i to bi se moglo uskoro promijeniti, jer bi za dva dana Vladino povjerenstvo trebalo imenovati Povjerenstvo za inkluzivni dodatak – riječ je o dodatku, koji osoba s invaliditetom dobiva zbog povećanih troškova života uslijed invaliditeta, navodi Mirić pozivajući se na obećanje koje joj je dala resorna ministrica Nada Murganić.
“To znači da bi ljudi koji se zaposle i zarađuju neke prihode više ne bi gubili 300-njak kuna dodatka za invalidninu. To je dosad bilo nepravedno, jer ono št pokriva invalidnina nije dovoljan. Sad bi to trebalo ići na bolje”, zaključuje Mirić.
U općoj populaciji 11 je posto invalida rada, na razini Zagreba mnogi od njih uključeni su u javno-politički život, ističe zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević.
“O invalidima se ne može govoriti ako ne govorite s njima. Aktivna participacija ne znači samo pitati nekoga za mišljenje, već ga dovesti u poziciju odlučivanja”, kazala je Pavičić Vukičević.