IVANA GREGURIC: Može li čovjek biti okružen avatarima, kiborzima i robotima?

Nedavno je u prostorijama knjižnice Bogdana Ogrizovića predstavljena knjiga Ivane Greguric docentice na Hrvatskim studijima pod naslovom ”Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma: Prolegomena za kiborgoetiku”.

Radi se o jedinstvenoj knjizi na ovom prostoru, a u tom obliku i šire, koja se bavi filozofskim promišljanjem kibernetičke stvarnosti. Problematiziraju se teme kiborgizacije čovjeka koja se tehnički provodi tehničkim poboljšanjem umnih i fizičkih sposobnosti i funkcija čovjeka, postavljanje života na novu neljudsku osnovu što otvara niz etičkih pitanja o čovjekovoj budućnosti – kako će ljudi živjeti u kohabitaciji s kiborzima i robotima? Hoće li se singularnost ostvariti? Je li besmrtnost na jedan način i moguća?

Knjiga se zalaže za nesuzdržanost filozofije u promišljanju antropologije kibernetičkih bića te intersubjektivno usuglašavanje kiborgoetičkih načela i zakonskih rješenja kako bi se očuvala neraspoloživost i životnost života u nama i našoj zbilji. Namijenjena je studentima društveno – humanističkih i informacijsko – komunikacijskih studija, ali i svima onima u znanstvenoj i stručnoj javnosti koje zanima susret biološkog čovjeka s kibernetičkim bićima.

Predstavljanje knjige vodio je filozof Višeslav Kirinić, a o knjizi su govorili profesor emeritus Igor Čatić, umirovljeni profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i voditelj Znanstveno-istraživačkog odbora za bioetiku, tehniku i transhumanizam, prof. dr. sc. Žarko Paić s Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu te profesor emeritus Kevin Warwick, zamjenik prorektora za istraživanje na Sveučilištu Coventry koji se javio putem Skypa i prikazao dio svojih istraživanja u području kibernetike i umjetne inteligencije.

Na poziv doc. dr. sc. Ivane Greguric profesor Warwick je 2016. godine gostovao u Zagrebu na konferenciji na kojoj je predstavio eksperimente spajanja svog tijela s računalom koji su ga doveli na naslovnicu američkog časopisa ”Wired”. Inače profesor Warwick je napisao i predgovor za knjigu ”Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma” u kojem je istaknuo između ostalog »da bi ova knjiga vrlo lako mogla postati referentna točka za sva pitanja o kibernetici, posebno u vidu njihove povezanosti s budućnošću.«

Warwick smatra da je »Ivanina knjiga odlična. Imate puno knjiga koje se dotiču tehnologije a da baš i nisu stvarne jer ih nisu pisali poznavatelji tehnologije. Ali ova je knjiga tako dobra, Ivana uvodi hakere i biohakere i nudi uvjerljivu filozofiju s jako dobrim osnovama. Ili je filozofija kakvu poznajemo mrtva ili imamo novu filozofiju kiborga koja se spominje u knjizi.«

Emeritus profesor Igor Čatić je na predstavljanju knjige govorio kako je započela dugogodišnja suradnja sa docenticom Greguric: »Suradnja je započela na projektu Primjena sustavnosne teorije u raščlambi opće tehnike čije je rezultate predstavila, među ostalim, i na svjetski poznatim Sveučilištima – Autónoma University u Lisabonu te Mansfield College u Oxfordu. Tema kiborgizacije čovjeka i kiborgoetike postala je i dio njene doktorske disertacije Filozofijski aspekti kiborgizacije ljudskih bića u doba znanstvenog humanizma i mogućnost mišljenja koju je 2014. godine uspješno obranila na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. O svojem napredovanju na ovom području doc. Greguric govorila je na brojnim mjestima u svijetu. Npr. 2018. govorila je u Europskom parlamentu u Bruxellesu o temi The future of robots and cybernetic organism gdje je predložila donošenje Rezolucije o granicama poboljšanja ljudskih bića i osnivanju Kiborgoetičkog povjerenstva«.

Emeritus Igor Čatić je naglasio: »Knjiga ima naglašene filozofijske ambicije. Greguric je ipak bliže društvenom humanističkom području, nego tehnologiji. Znanstveni humanizam je kao kovanica poticaj za razmišljanje. Spajanje znanosti i humanizma je otprilike kao spajanje epistemologije, metode, logike s jedne strane i spajanje ideologije. Susret znanosti danas i filozofije je izrazito uzbudljiv u tom ozračju. «

Profesor Žarko Paić obratio se riječima »Riječ je o jednoj vrlo preciznoj analizi kao što to naravno Ivana Greguric pokazuje u cijeloj svojoj knjizi koja iza sebe ima cijelu filozofijsku genezu nečega što je nama naravno glavno pitanje danas – može li se još uvijek čovjek tradicionalno nositi sa onim što suvremene znanosti uistinu, iz dana u dan dovode do krajnjih konzekvenci. Činjenica je da je ovdje posrijedi ono što je za filozofijsku analizu izuzetno važno. Ivana je dakle u svojoj knjizi htjela prije svega pokazati da je ono što se danas naziva kibernetikom, rezultat filozofijskog razvitka, i za one koji se prvi put sučeljuju sa ovakvim pitanjima vjerojatno će biti inspirativno.«

Žarko Paić smatra da je »Umjetna inteligencija na putu da stvori dakle ono biće koje čak više neće biti tradicionalno kiborgizirano biće, ono što mi zovemo autonomni objekt, a u ovoj knjizi je o tome riječ. Ova knjiga, s jedne strane vrlo dobar filozofijski prikaz temeljnih paradigmi koja između ostalog otvara mogućnost da se još uvijek ostavi nešto što se tradicionalno zove etika. Ponajprije zbog temeljnih pitanja koja su izuzetno važna –  što ukoliko robot ima mogućnost ne samo mišljenja koje je slično ljudskom racionalnom mišljenju, rekao bi Heidegger računanju, kalkulaciji nego ukoliko ima mogućnost osjećanja… I u tom smislu problemi koje je ona ovdje izvela su izuzetno zanimljivi. U našim uvjetima ova knjiga je uistinu jedna vrsta pionirskog vrlo lijepog preciznog, i to se naravno mora posebno reći, inovativnog pristupa koji pokazuje da se s jedne strane mora posvetiti pozornost tradicionalnom načinu mišljenja i utoliko je Ivana na tragu Hegela, Marxa i Sutlića što je izuzetno važno došla do svojih temeljnih pojmova.

S druge strane uputila se u ono što je izuzetno važno u ovaj aspekt koji društveno-humanističkim znanstvenicima često nedostaje, radi se o interdisciplinarnom istraživanju istog fenomena koja između ostalog znači poznavanje osnovnih pojmova i problema koje danas tehnoznanosti imaju. I treći aspekt je pokušaj da se vidi što se događa u eventualnoj bliskoj budućnosti, čuli smo sad na pitanje za 20 godina što će se događati. Međutim možda bi ovdje mogli završiti na ovaj način, knjiga je u svakom slučaju dobar kompendij za daljnja istraživanja, ona će pomoći istraživačima da s jedne strane pokažu da filozofija i suvremene tehnoznanosti moraju imati zajedničke ne interese, nego moraju imati zajednički put. «

Knjiga je izašla u nakladi izdavačke kuće Pergamena, Hrvatskog filozofskog društva i Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku 2018. godine a predgovor knjizi napisali su Kevin Warwick, profesor emeritus, zamjenik Prorektora za istraživanja pri Sveučilištu Coventry (UK) i Rocci Luppicini, glavni urednik međunarodnog časopisa Tehnoetika, izvanredni profesor na Sveučilištu u Ottawi (CAN).