IVANA GREGURIC: Kako se nositi s odgovornošću u doba robota?!

Na konferenciji  ”Odgovornost u doba robota”, koja je održana u Europskom parlamentu raspravljalo se o granicama i odgovornosti za robotiku i umjetnu inteligenciju, poboljšanju čovjeka i stavu EU-a o bioetičkim pitanjima u HR i EU.

Konferencija je održana u organizaciji radne skupine Europske pučke stranke za pitanja bioetike i ljudskog dostojanstva čija je članica i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir te Europske mreže ideja (EIN) koja je okupila brojne zastupnike koji su doprinijeli raspravi slijedeći misao vodilju o nezamjenjivim etičkim i bioetičkim vrijednostima.

Na konferenciju su bili pozvani docentica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i suradnica Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku Ivana Greguric, asistentica na Harvardskoj poslovnoj školi Laetitia Pouliquen te profesor Enrique Burguete s Katoličkog sveučilišta u Valenciji.

Europski parlament je 2017. godine donio Prijedlog rezolucije o pravilima građanskog prava o robotici, no ovom se prilikom posebno raspravljalo o etičkim aspektima i granicama razvoja robota i kiborgizacije ljudskih bića.

U rezoluciji se upozorava da se sve autonomnije robote »manje može smatrati jednostavnim alatom u rukama drugih aktera (kao što su proizvođač, operater, vlasnik, korisnik itd.)« a time se otvara pitanje »jesu li dostatna obična pravila o odgovornosti ili to zahtijeva uvođenje novih načela i pravila«.  ”Činjenica je da su roboti danas među nama i da ih se želi jednostrano prikazati kao naše prijatelje. Oni postaju naši ukućani i životni partneri. Dakle postaju sudionici temeljnih ćelija obiteljskog i društvenog života. Danas je potrebno prije svega senzibilizirati javnost o pozitivnim i negativnim implikacijama korištenja robota putem medija ali i kroz različite bioetičke komitete u svim znanstvenim područjima. Takozvane prirodne znanosti treba odmaknuti od racionalizma i dati im etičku dimenziju odgovornosti. Ako ne zahvatimo u centar zbivanja, a to su znanstveno tehnički eksperimenti, i tu ne učinimo zaokret uz podršku politike i nositelja globalnog kapitala bojim se da nećemo uspjeti u našim nastojanjima.” rekla je docentica Greguric.

Ključno je pitanje hoće li se roboti u određenoj fazi razvoja osamostaliti i okrenuti protiv svojih kreatora i gdje je uopće granica razvoja robotike. ”Ono što sa filozofskog i etičkog stajališta o granicama razvoja robotike i umjetne inteligencije mogu reći je da se znanosti i tehnici ne smije dozvoliti osamostaljivanje jer je već danas vidljivo da znanost i tehnika koriste čovjeka i prirodu kao sredstva svojih svrha. Naime unutrašnja logika znanosti i tehnike ukazuje na tendenciju osamostaljivanja, ne samo od čovjeka nego i od samih nositelja znanstveno-tehničkog napretka. Logički, odnosno onto-logički je sasvim jasno da znanost i tehnika više nisu samo sredstva čovjeka za ovladavanje prirodom ili sredstva produkcije viška vrijednost, već samosvrhovita djelatnost koja koristi i prirodu i čovjeka za svoj nesmetani samorazvoj. Dakle granica korištenja mora biti ljudska a ne tehnička!”, smatra docentica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i suradnica Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku Ivana Greguric.

Paralelno sa razvojem robota i umjetne inteligencije, smatra Greguric, ”poboljšava se i preoblikuje prirodni čovjek. To je ono što će u određenoj fazi razvoja biti izvan svake kontrole pojedinca. Veliko je pitanje tko će upravljati preoblikovanim čovjekom kada se u njegov središnji živčani sustav ugrade čipovi na daljinsko upravljanje. To su najurgentnija pitanja na koje već sada trebamo ponuditi odgovore, jer je očuvanje bitka čovjeka tj. svrhovitosti našeg postojanja dovedena u pitanje. Prijedlog rezolucije o postavljanju etičke i pravne odgovornosti ugradnje umjetne tehnike u čovjeka za sada ne postoji na području kiborgizacije tj. poboljšanja čovjeka. Upravo mi je rezolucija o robotici bila poticaj da krenem sa apelom i pionirskim pothvatom izrade Prijedloga rezolucije o poboljšanju ljudskih bića i osnivanju Kiborgoetičkog povjerenstva kako bi se zaštitilo dostojanstvo, autonomnost i samoodređenje pojedinca,  o čemu sam i govorila na konferenciji. Ako želimo biti odgovorne osobe i kreatori vlastite ljudske povijesti, potrebno je izraditi sveobuhvatni etički sustav o kiborgizaciji ljudskih bića uz postavljanje kiborgoetičkih načela te promisliti o budućem razvoju kibernetičkih usadaka. Ključno je pitanje hoćemo li se i kao kiborzi shvaćati jedinim autorima naše životne povijesti i moći se uzajamno priznavati kao autonomne djelatne osobe. Čovjek je danas u situaciji da još uvijek može ograničiti znanstveno-tehnički napredak i postaviti kvalitativno drugačiji odnos znanosti i tehnike prema prirodi i čovjeku uz  jačanje bioetičkih stavova u znanosti, politici i društvu.”

Greguric drži „nužnim založiti se za moralnu i zakonsku kontrolu znanstveno-tehničkih manipulacija na čovjeku kako bi se sačuvala neraspoloživost ljudskog bića“. Ključnu ulogu Europske unije Greguric vidi u: „postavljanju etičke i pravne odgovornosti za poboljšanje ljudskih bića, uspostavljanju etičkih načela koja treba poštovati pri razvoju, programiranju i upotrebi kibernetičkih usadaka te uključivanju načela u europske propise u cilju utjecanja na tehnološku revoluciju da služi čovječanstvu“.

Upućeno je i otvoreno pismo Europskoj komisiji vezano uz umjetnu inteligenciju i robotiku koje se nalazi i online. Pismo je potpisalo stotinjak znanstvenika, pa i docentica Greguric zajedno s nekoliko njezinih kolega znanstvenika u Hrvatskoj. ”Od Europske komisije tražimo da moć odlučivanja o sudbini Europe i svijeta usmjeri prije svega na očuvanje života. Nitko nema pravo da u ime ekonomskih, političkih ili drugih egoističnih interesa zloupotrebljava znanost i tehniku želeći dosegnuti stvoriteljsku moć koje čovječanstvo vode u generičku samosmrt. Na mjesto napretka treba stati etika održanja, očuvanja i zaštite života. Treba uspostaviti moć odgovornosti umjesto nekontrolirane moći.”, rekla je docentica Greguric.

Uskoro izlazi iz tiska knjiga Ivane Greguric Kibernetička bića u doba znanstvenog  humanizma: Prolegomena o kiborgoetici koja propituje ovu važnu temu. ”Knjiga promišlja budućnost ljudskih bića u eminentnom smislu riječi presudnih pitanja: kiborgizaciji, avatarizaciji i robotizaciji ljudskih bića koji napretkom tehnologije postaju sve obuhvatniji te otvaraju niz etičkih pitanja. Kibernetički svijet ima nova ontološka, antropološka i etička mjerila. Čovjeku je ostalo još malo od prirode i prirode u njemu, zato je nužna filozofska rasprava o mogućem putu izlaska iz kibernetičke ontologije i bioetička odgovornost prema životu.” rekla je docentica Greguric.

Emisija je snimljena 20. ožujka 2018. u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Urednik i voditelj: Alen Legović.