ISTRAŽUJEMO: Hoće li dubioze Agrokora ipak platiti građani?
Priča o krahu Agrokora čeka politički i vrlo vjerojatno kazneni rasplet. Nakon dvadesetak godina poslovanja uz zavidnu potporu i susretljivost države, dugovi stižu na naplatu.
Piše: Vlatka Koren (Media servis)
Hoće li, unatoč uvjeravanjima mjerodavnih, račun na kraju opet platiti građani?
”Gledajte, izgledalo je sve fantastično dok nije puklo”.Zaključio je vladin povjerenik Ante Ramljak o dubiozama koje je revizija pronašla u posrnulom koncernu. Pri tom je zajamčio da se dugovi Agrokora neće lomiti preko leđa građana. No u takav rasplet malo tko vjeruje, jer je novac već išao s te strane.
Primjerice, posredno iz tri mirovinska fonda, značajnih dioničara Leda koji je u korist Agrokora, kako smo saznali u svibnju, izdao jamstva vrijedna oko 19 milijardi kuna. Dovoljno da čelnica Sindikata umirovljenika Jasna Petrović poentira da čak i Rumunjska s 1. siječnja ukida obvezan drugi stup.’
‘Kod nas su, nažalost, na vlasti neoliberalne koalicije banaka i biznisa. I ovo nije neuobičajeno da je sada Agrokor ukrao dobar dio mirovinskog fonda i ušteđevine iz drugog stupa time što su propale vrijednosti dionica. Tako se postupalo i prije. Imamo cijelu povijest s drugim mirovinskim fondovima koji su dogovorno kupovali, izgubili dionice na brojnim firmama, a da nitko to od ljudi ne zna”, govori Petrović.
Koliko su građani dosad platili slične akvizicije, ako je suditi prema neprikazanim milijardama u Agrokorovu slučaju, teško da ćemo ikad saznati. Jer ovakve revizije u Hrvatskoj dosad nije bilo, podsjeća ekonomist Slavko Kulić.
”Od ’91. do danas, jer revizija nikad nije ušla, niti znamo što se dogodilo s onim što se zove hrvatsko gospodarstvo. Jer imam predodžbu da ono gotovo i ne postoji, budući da ono što vrijedi, to je strano u hrvatskom prostoru”.
Znaju to i poljoprivredni proizvođači. Pogotovo mljekari od kojih su mnogi osjetili posljedice takvog sistema poslovanja. Mljekarski sektor je na rubu propasti, upozorava Mladen Šolčić. Od 2012. ugasilo se 13 tisuća mljekara.
”Sve grane u poljoprivredi osjetile su igre koje je Todorić igrao. Na kraju je to uzela država pod svoj nadzor. On sad prijeti tužiti državu Hrvatsku. Umjesto da ga uhapse, ne samo njega, već sve oko njega koji su s njim radili, jer mi smo platili ceh. Iza Todorića će doći sljedeći i nećemo još 27 godina maknut sve. Gutamo priču kao guske u magli i ovo što se dogodilo, ja ću to nazvati veleizdajom. Jer ovo što se dešava u ovoj državi nije više normalno. Da vi svojim radom ne možete normalno živjeti. A neki su dužni 8 milijardi, 80 milijardi, ne znam koliko”, kaže Šolčić.
Iskustvo Agrokora, dodaje Kulić, mora biti opomena kako završi sustavna nebriga i uvozno-trgovačka vizija umjesto stvaranja novih vrijednosti.”Imamo rezultat koji ukazuje da vlada, nijedna, nije vodila računa o hrvatskom gospodarstvu na način kako je to trebala. Znači, mi nemamo koncepciju dugoročnog razvoja hrvatskog gospodarstva i ako toga nema, to što se događa ne pridonosi izvjesnosti naroda ovog prostora”, upozorava Kulić.
Obveza sređivanja stanja restrukturiranjem, preuzeta s Lex Agrokorom, jasno ima i svoju cijenu. Tko će je na koncu platiti, Kulić nije optimist.”Ishod će biti nepoželjan ako vlada kaže da stanje u Agrokoru neće biti na trošak države. Znači da ne preuzima odgovornost, znači da će to biti prodano strancima, tko zna kome. Prema tome, ishod je zapravo poznat”, rezignirano zaključuje Kulić.