I TO SE DOGAĐA: Gladnih u Hrvatskoj sve je više, a bacamo 380 tisuća tona hrane!
Godišnje se baci čak 380 tisuća tona hrane, što ujedno predstavlja velik ekološki i gospodarski problem, a istovremeno u Hrvatskoj je gladnih sve više.
Piše: Barbara Bumbak
U Hrvatskoj nije provedeno detaljnije istraživanje, ali statistika Europske unije pokazuje da više od 60 posto bačene hrane dolazi iz kućanstava.
Kako promijeniti svijest građana o bacanju hrane, pitali smo Zorana Grozdanova iz Mreže hrane.
“Tu treba imati snažne kampanje i osvješćivanje tog problema. Zapravo ako imamo odvajanje otpada sva ta bačena hrana može kasnije ići u kompost ili u bioenergiju. Tako da tu postoji i problem građana koji hranu bacaju, ali i problem sustava koji taj otpad ne razdvaja i ne iskorištava”, rekao je Grozdanov.
Grozdanov kaže da pomaka u sustavu ima. Ministarstvo poljoprivrede u posljednjih je nekoliko mjeseci poduzelo nekoliko važnih koraka, dodaje. Još 2015. godine Vlada je ukinula PDV na donacije hrane. Nažalost, ta mjera nije polučila značajnije rezultate. Što država sada poduzima i kakvi su planovi za budućnost objasnila je pomoćnica ministra poljoprivrede Jelena Đogum.
“Sa 2017. godinom ministarstvo je donijelo paket mjera za unapređenje te su utvrđene glavne prepreke za doniranje koje se odnose na odgovornost donatora za doniranu hranu, propise o hrani te na nedostatak infrastrukture. Pokrenuli smo dijalog sa svim dioinicima, pa tako i sa trgovačkim lancima, koji su nam dodatno ukazali na problematiku doniranja hrane”, rekla je Đogum.
U novom Zakonu o poljoprivredi predviđena su i nova administrativna rješenja, a u planu je i izmjena Pravilnika o uvjetima za doniranje hrane, poručila je Đogum.
“Mislimo ukinuti ograničenje za doniranje hrane izvan roka trajanja ono takozvano najbolje upotrijebiti do. Nakon isteka najbolje upotrijebiti do datuma hrana je još uvijek određeno vrijeme sigurna, pa je šteta da se takva hrana baca”, kaže Đogum.
Kada je riječ o trgovačkim lancima, proizvođačima i manjim trgovinama dobra organizacija između donatora i posrednika je ključna. Ukinut PDV na donacije hrane, nagrade za najbolje donatore, sve je to pomoglo da trgovački lanci i manje trgovine doniraju više hrane, poručuje Grozdanov, ali problema ima još.
“Problem je sljedeći što oni moraju imati jednog čovjeka koji će se baviti samo time. To si ne mogu svi priuštiti, pogotovo manji dućani. Taj IT sustav će pomoći da naprosto trgovački lanac neće morati imati čovjeka koji će zivkati okolo i organizirati prijevoze za socijalne samoposluge”, rekao je Grozdanov.
Pomoću tog IT sustava donatori će moći prijaviti količinu robe za doniranje i mjesto na kojem se može preuzeti. Tako će socijalne posluge uvijek znati gdje ima hrane te se dalje samostalno organizirati.
“Tu se oni moraju sami organizirati. Država može napraviti okvir, može potaknuti priču. Međutim, taj civilni i gospodarski sektor se moraju povezati i pronaći u tome svoje interese i socijalnu osviještenost. Tu država zapravo ne može nagovoriti donatora da donira”, rekao je Grozdanov.
Europska unija planira do 2030. godine smanjiti bacanje hrane za 50 posto. Hrvatska će intenzivno raditi na ostvarenju tog cilja, poručuje Đogum.
“Mi radimo na planu za sprečavanje i smanjenje otpada za razdoblje 2019. do 2023. i u tom dokumentu ćemo, kao resorno ministarstvo, dati konkretne i ključne mjere”, rekla je Đogum.
Usvajanje ovih mjera predviđeno je do kraja ove godine, poručuje Đogum i dodaje da se nada da ćemo uprvao kroz njih uspjeti na ncionalnoj razini dostići taj cilj.