EUROPA U OBRAČUNU S DIZLAŠIMA: Nakon Stuttgarta zabranu ulaska u središte najavili Atena i Pariz!
Gradonačelnici Pariza i Atene najavili su zabranu ulaska u središta gradova vozilima na dizel od 2025. godine. Velika je vjerojatnost da će Stuttgart od iduće godine zabraniti ulazak dizelašima starijim od tri godine, a London će uvesti dodatnu taksu od 10 funti za sve dizelaše koji ne zadovoljavaju Euro 4 normu.
Izvješće: Damon Balenović (Media servis)
To su kratkoročni planovi, a dugoročno, kreće i obračun s benzincima. Europska automobilska industrija većinom se oslanja na dizelsku ponudu. Medijski linč, nakon afere Dieselgate, praćen najavama o zabranama daje prve efekte jer prodaja dizelaša je u padu.
U Europi, udio dizelaša u prodaji pao je s 50 na 46 posto. Što se Hrvatske tiče, dizelaši su i dalje najčešći izbor. U prva tri mjeseca njihov je udio iznosio 59,1 posto. Dizelski motori će polagano isčeznuti, smatra prometni stručnjak Željko Marušić.
“Mislim da je prije svega u pitanju gospodarski i energetski interes. Zato što dizelskog goriva ima u manjku, a benzinskog u višku. Naime, dizelsko gorivo se koristi za niz drugih potreba za razliku od benzina. Ja sam skeptičan kada je u pitanju ocjena štetnosti ovih zanemarivih količina čađe”, kaže Marušić.
Najavljene poteze europskih metropola pozdravljaju ekološke organizacije. Bernard Ivčić iz Zelene akcije podsjeća da su mnogi gradovi uveli i zone s niskim emisijama. Ukoliko je emisija štetnih tvari niska vozačima je jeftiniji ili čak besplatan ulazak u te zone.
“Mislim da tu treba imati balans. Potpuno novi, suvremeni automobil na dizel će emitirat manje emisija od nekog benzinca starog 20 godina”, kazao je Ivčić.
Amerika gura smrt dizelaša, dok se Njemačka protivi jer upravo ta zemlja proizvodi najviše automobila na dizel, rekao je Marušić.
A početkom kolovoza predstavnici politike i njemačke automobilske industrije postigli su na tzv. ‘dizel summitu‘ u Berlinu sporazum o mjerama smanjenja štetnih ispušnih plinova kod automobila na dizel pogon koje prije svega uključuju promjene na softveru. To nije zadovoljilo “zelene”.
A električne automobile te hibride danas gotovo svakodnevno možemo vidjeti i na našim prometnicama. Vrlo su skupi, no problem je i domet te trajanje punjenja baterija.
“Godinama je jasno da ako vi vozite dizelaš po normi EURO 6 B, da su emisije manje nego ako vozite električni automobil koji koristi struju koja se dobiva iz ugljena”, zaključuje Marušić.
S Marušićem se po tom pitanju slaže i Ivčić, koji poziva vlasti da potiču kupnju ekološki orjentiranih automobila.
“Upravo je prije tjedan dana završila javna rasprava za niskougljičnu strategiju Hrvatske do 2030. Tamo se predviđa, u najambicioznijem scenariju, da će u 2050. čak 75 posto automobila u Hrvatskoj biti na električni pogon. Uz to se predviđa jako velik zamah obnovljivih izvora energije”, rekao je Ivčić.
Kada bi sutra svi prešli na električni pogon i uključili se u utičnice, sustav bi se raspao, upozorava Marušić koji kaže da će ta tranzicija potrajati.