DIONICE INA-E RASTU: Premijer Plenković bacio “bombu” o kupnji – potom gluha tišina

Podijelite članak
Foto: Twitter
Foto: Twitter

Cijena dionica INA-e na Zagrebačkoj burzi i danas je nastavila s rastom. Porasla daljnjih 9 posto, nakon što je već jučer skočila više od 9 posto, pa je dosegnula 3.500 kuna, najvišu razinu od kolovoza prošle godine.

Izvješće: Marinela Ruškovački

U međuvremenu čekaju se detalji Vladina plana za otkup dionica od mađarskog MOL-a, za koje treba “pronaći” 15 milijardi kuna. Premijer Plenković nije se o planu izjašnjavao nakon što je na Badnjak najavio otkup. Pretpostavlja se da bi to mogao učiniti sutra na posljednjoj sjednici Vlade za ovu godinu.

Dok u Banskim dvorima o konkretnim potezima za otkup dionica INA-e ne govore još ništa, ona raste. Nakon što je jučer “poletila” za gotovo deset posto, današnji početak trgovanja Zagrebačke burze donio je porast od devet posto i cijenu od 3500 kuna po dionici, da bi se tijekom dana stabilizirala na 3 posto rasta.

Premijer Plenković, koji je danas održao nekoliko susreta, pa i onaj s kardinalom Bozanićem, izjave nije davao.Pitanja je mnogo – od toga kako Vlada planira financirati povrat dionica za koje je potrebno oko 15 milijardi kuna, te treba li uopće krenuti u otkup. Postoji i strah da bi se, s obzirom na rast cijene dionica, manji vlasnici mogli odlučiti na prodaje svojih udjela, te da tako malo po malo MOL dođe i do potpune kontrole nad INA-om.

Očekuje se da će Plenković nešto više o top temi s kraja godine, a čiji će rasplet utjecati na desetljeća pred nama, reći na sutrašnjoj sjednici Vlade, na kojoj bi, između ostalog, trebao biti donesen dugoočekivani i nekoliko puta stopiran Plan gospodarenja otpadom. O tome je danas gostujući na Hrvatskom radiju ministrica regionalnog razvoja i EU fondova, Gabrijela Žalac.

“Nadam se da će ministar Dobrović u suradnji sa prije svega regionalnom razinom i županima iznaći rješenja za ove centre gospodarenja otpadom koji su u visokoj fazi i gotovi da budu isfinancirani, a ovaj drugi dio kako je i navedeno znači da budu reciklažna dvorišta”, rekla je Žalac.

Hrvatska Plan gospodarenja otpadom mora donijeti do kraja tekuće godine, ako se to ne dogodi prijeti nam gubitak mogućih 475 milijuna eura iz europskih fondova, kao i kazne Europske komisije. Bruxselles je Hrvatskoj već nekoliko puta pomicao rokove za donošenje Plana.

Milanovićev ministar Zaštite okoliša, Mihael Zmajlović, plan je završio, a nakon što ga je u tadašnjoj Oreškovićevoj Vladi naslijedio MOSTov Slaven Dobrović, trebalo ga je samo usvojiti. No, Dobrović se umjesto prema predviđenim velikim centrima za gospodarenje otpadom, od kojih su mnogi već praktički i izgrađeni, okrenuo kružnom gospodarstvu, tj.manjim sortirnicama i reciklažnim dvorištima.

Zmajlović ga je u Saboru optužio za neslaženje koje bi moglo imati pogubne posljedice.”Hrvatska više ne može biti talac nesnalaženja jednog čovjeka. Rekao sam ministru Dobroviću kod preuzimanja resora da mu uvijek stojim na raspolaganju za savjet. I sada to nudim, no situacija je poprimila dramatične razmjere”, naglasio je Zmajlović.

Vlada bi na sjednici mogla donijeti i uredbu kojom će odgoditi poskupljenje struje na barem godinu dana unatoč mogućnosti tužbe opskrbljivača električnom energijom. Struja bi, prema nekim procjenama, trebala biti jeftinija za nekih 10 posto od 1. siječnja. Sutra bi trebao biti prihvaćen i prijedlog da se poveća sufinanciranje pelješkog mosta iz europskih fondova sa trenutnih 78 za još 7 posto.

Komentiraj