BILI SMO NA ZAČELJU EU: Što hrvatskom sportu donosi Prijedlog državnog proračuna za 2020?
Ljetos je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša, govoreći o odnosu države prema hrvatskom sportu, ili bolje rečeno – o sustavnom ignoriranju sporta od strane države, naveo podatke Eurostata, prema kojima je Hrvatska po izdvajanjima za sport na začelju liste 28 članica Europske unije.
Prema Eurostatovoj metodologiji, izdatci za sport i rekreaciju tiču se širokog spektra potpora iz središnjeg i lokalnih proračuna, potpora sportskim klubovima i individualnim sportašima, pokrivanja troškova sportskih natjecanja i potpora za sportsku infrastrukturu (igrališta, dvorane, atletske staze,borilišta).
Mateša se nadalje, govoreći o neskladu ulaganja države u sport i rezultata hrvatskih sportaša, pozvao na novu strategiju sporta (Nacionalni program sporta op.a.), koja bi po njemu “morala predvidjeti sredstva na razini prosjeka EU-a.”
Zadnjega dana listopada, Vlada Republike Hrvatske usvojila je Prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu, i uputila ga u saborsku proceduru. Prema tom prijedlogu Vlada za olimpijsku 2020. godinu predviđa za sport i rekreaciju rekordnih 395 milijuna kuna (temeljem prenesenih sredstava prihoda od igara na sreću očekuje se realizacija preko 420 milijuna!), što je u usporedbi sa olimpijskom 2016. godinom (planirano 199 milijuna, a realiziran 221 milijun kuna) povećanje izdvajanja za 100 posto!
Na taj način ova je Vlada, uz Središnji državni ured za šport kao vrhovno sportsko tijelo u Hrvatskoj, sasvim konkretno, a ne samo deklarativno, pokazala kako država ipak ne ignorira sve one benefite koje joj donosi ulaganje u sport i rekreaciju. Iskorak u visini državnih proračunskih izdataka za sport i rekreaciju za 2020. godinu, značajan je i ohrabrujući, ali je još daleko od optimalnoga.
Istražujući ekonomske koristi od ulaganja u sport i rekreaciju, docent s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tomislav Globan, izračunao je da bi “očekivana razina izdataka za sport i rekreaciju za zemlju na našoj razini razvoja trebala biti oko 0,26 posto BDP-a, što znači da bi se očekivana godišnja izdvajanja trebala više nego udvostručiti, odnosno porasti na razinu od oko 900 milijuna kuna”. S tom bi se brojkom vjerojatno složio i predsjednik HOO-a Zlatko Mateša koji je ovo ljeto zagovarao “sredstva na razini prosjeka EU-a”, (0,33 posto BDP-a).
Kada se samo sjetimo da smo prema Eurostatovim podatcima iz 2016. godine za sport i rekreaciju izdvajali godišnje mizernih 0,06 posto BDP-a (najmanje u EU), onda su ovi najnoviji pomaci “još uvijek mali za europski, ali su itekako veliki za hrvatski sport”.